U okviru Malogospojinskih dana u Pakracu, koji se održavaju od 16. do 21. septembra u organizaciji gradskog VSNM-a i Prosvjetinog pododbora Pakrac-Lipik, u punoj dvorani Srpske kuće u Pakracu 18. septembra održana je promocija knjige "Dvadesete" Čedomira Višnjića, čiji je izdavač SNV.

Nakon uvodnog obraćanja požeško-slavonskog dožupana Nikole Ivanovića, autor je govorio o knjizi.

- Iako u zadnjih 35 godina vlada zasićenje tim periodom istorije, važno je objasniti motive nastanka zajedničke države južnih Slavena, pogotovo što je 1918. je ostavila u nasljeđe sve što se kasnije dešavalo, i loše odnose u Jugoslaviji prije rata i stradanja u Drugom svjetskom ratu, kao i ratove 90-ih - rekao je Višnjić.

Naglasio je važnost tri bitna činioca u vremenu prije 1918. – hrvatsku politiku, srpsku politiku i politiku Srba u Hrvatskoj, pri čemu su ovi potonji kao zastupnici nove države precijenili snagu naroda.

- U Hrvatskoj su bila vidljiva dva politička krila - na vlasti do 1918. bila je Hrvatsko-srpska koalicija odnosno Svetozar Pribićević i dio naprednjačkih stranaka, suprotstavljajući se pravašima i Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci braće Radić. Stranke su se zalagale za opstanak monarhija, ali za trijalizam, odnosno Hrvatsku kao autonomnu tvorevinu. S druge strane emigranti, među kojima su istaknuti Ante Trumbić i Fran Supilo, oslanjali su se na Srbiju. Što se politike Srbije tiče, do 1914. nije bilo priprema za stvaranje zajedničke države – naglasio je Višnjić i dodao da su se konture nove države počele nazirati Krfskom deklaracijom i Ženevskim sporazumom.

- Može se reći da je Hrvatsko-srpska koalicija spasila Beograd, jer je Pašić nakon 1917. ostao bez svog oslonca, carske Rusije. Isto tako Srbija je preživjela velika stradanja, a pred povlačenje ujesen 1918. Centralne sile su opljačkale sve što se moglo - rekao je Višnjić, ističući da je srpska vojska 1918., nakon trijumfa na Solunskom frontu, ostvarila vojnopolitički trijumf kakvih je bilo malo u istoriji.

S druge strane, ako se pogleda prometna ili industrijska karta Kraljevine, vidi se točkasto popunjen prostor Slovenije, "gornje" Hrvatske i Vojvodine, dok su u južnim krajevima praznine. To je bila slika nove države - politički trijumf Srbije i ekonomska supremacija "gornjih" krajeva. Kako se nije našlo rješenje odnosa među narodima, došlo je do oštrih međunacionalnih sukoba o kojima knjiga nudi bogat materijal.

Višnjić je ukazao i da su Srbi u Zagrebu početkom vijeka bili zatvorena zajednica – imali su brojna udruženja, školu, banku, novine…

- Kako nitko do sada nije ispričao priču o stvaranju prve južnoslovenske države iz ugla Srba u Hrvatskoj, htio sam to napraviti, a ne govoriti o odnosima Ljube Davidovića i Stjepana Radića ili Nikole Pašića i Ante Trumbića. Zanimali su me sukobi u selima i gradovima, na terenu koji sam istraživao tražeći odgovore kako su nastali uslovi za 1941. koja je s hrvatske strane tumačena kao osvetnička za sve što se događalo nakon 1918.: Nadam se da sam u tome uspio - kazao je Višnjić, čiji će nastavak knjige izaći do kraja godine.

U video prilogu možete vidjeti kako je izgledalo predstavljanje knjige u Pakracu.