U prostorijama Gradske knjižnice Pakrac, održana je završna konferencija pilot - projekta arheoloških radova na kasno novovjekovnom mjesnom groblju u naselju Bjelajci istočno do Pakraca, na sjevernim obroncima Psunja.
Od 15. lipnja do početka prosinca ove godine, u organizaciji Muzeja Grada Pakraca i Srpskog narodnog vijeća, provedeno je dubinsko uklanjanje raslinja, čišćenje i površinsko arheološko istraživanje ovog značajnog lokaliteta. Na površini većoj od tri tisuće četvornih metara, dokumentirano je preko stotinu jednostavnih grobnih oznaka, dvadesetak bogatijih križeva te nekoliko kamenih grobnica. Nakon mnogih desetljeća, svjetlo dana ponovno su ugledali spomenici iznimne ljepote i neprocjenjive kulturne vrijednosti, svjedoci bogate povijesti ovoga kraja.
- Ideja se rodila tokom mog obilaska napuštenih naselja u kojima sam primijetila napuštena groblja s obiljem kamenih spomenika za koje sam pretpostavila da mogu imati veliku arheološku vrijednost – rekla je Mirsada Popović Damjanović, zamjenica gradonačelnice iz redova srpske nacionalne manjine i koordinatorica istraživanja.
Nekad veliko i bogato selo, koje je tridesetih godina prošlog stoljeća imalo 324 stanovnika, od 2011. je nenaseljeno. Deset godina ranije, prema popisu iz 2001. bilo je tek trinaest stanovnika.
O važnosti projekta, značaju za lokalnu zajednicu te planovima za buduću zaštitu i prezentaciju govorio je voditelj istraživanja Krešimir Vacek kazavši da se bez arheoloških iskapanja pokojnika i dodatne analize ne može točno utvrditi starost groblja. Na zemljopisnoj karti prvi se put spominje 1865., a najstariji natpis na spomeniku pronađen u ovom istraživanju datira iz 1862. godine.
- Bio je to složen i netipičan projekt površinske arheologije. Pošto je groblje još uvijek živo, jer ima i novih spomenika, nismo iskopavali pokojnike. Prvo smo ručno dobro očistili cijeli teren od šipražja, a onda kopali samo do ukopa. Ono što nam je otežalo istraživanje je izrazita devastacija nastala zubom vremena tijekom dva stoljeća pa smo dosta pokojnika našli na samoj površini. Utvrdili smo različite vrste i tipove spomenika: kamenje i kamenčiće, ploče i pločice te četiri tipa križeva različitih oblika i zanimljive strukture koji nam najviše mogu reći o tom dobu. Ni jedan spomenik nije isti, ali na nekima vidimo naznake sličnosti. Puno je spomenika s natpisima na ćirilici koja nije klasična, a ima i latinice. Ukupno smo pronašli 17 ukrašenijih većih spomenika i stotine manjih – objasnio je Vacek. Iscrpnu analizu tek treba napraviti i to uz pomoć kolega iz Srbije.
- Pakracu i Slavoniji dali smo jedno spektakularno mjesto s posebnim turističkim potencijalom i predivnim pogledom na Papuk i Psunj koje tek treba iskoristiti – zaključio je.
Ravnateljica Muzeja Grada Pakraca Jelena Hihlik zahvalila se na podršci, financiranju, druženju te dobroj suradnji i naglasila da je istraživanjem ovaj teško dostupni lokalitet došao u fokus interesa javnosti.
- Nadam se da će suradnja pakračkog muzeja, Grada Pakraca i SNV-a biti nastavljena kroz druge projekte - zaključila je ravnateljica Hihlik.