Tridesetak antifašista okupilo se u Vojniću u nedjelju kako bi obilježili 83. godišnjicu oslobođenja tog mjesta, koje je bilo prvo kotarsko područje u Hrvatskoj oslobođeno od okupatora i ustaša 12. januara 1942. godine. Neprijatelji se tokom cijelog rata više nikada nisu vratili u Vojnić.
Prisutne je pozdravio Branko Eremić, nekadašnji općinski načelnik iz SDP-a i potpredsjednik Udruženja antifašista Vojnića, pošto zbog privatnih obaveza obilježavanju nije mogao prisustvovati predsjednik Ferid Hadžić. U tom mjestu, podsjećamo, postoje dva udruženja antifašista. Drugo udruženje dan oslobođenja obilježava 14. januara. Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1991. Vojnić je taj dan obilježavao 12. januara.
Na spomenik u centru mjesta položeni su vijenci antifašista Vojnića i Karlovačke županije. Minutom šutnje odata je počast za skoro 5000 stradalih civila i boraca kotara Vojnić u Drugom svjetskom ratu.
- Želimo pored ovog oronulog spomenika, koji ima veliku važnost za stanovnike Korduna, evocirati uspomene na dan oslobođenja. Partizani su protjerali i zarobili više od 450 neprijateljskih vojnika u garnizonu u Vojniću. Bitka je završena kod Lončarevog mlina u Utinji, borilo se i na Vojnić kolodvoru. Ovaj spomenik podignut je za 3849 ljudi, žena, djece i staraca ubijenih u ratu i 902 pala borca, a tu je i grobnica naša dva najveća borca i narodna heroja Milisava Dakića i Dušana Vergaša - kazao je Eremić.
U ime Zajednice udruženja antifašista Karlovačke županije skup je pozdravio predsjednik Rade Kosanović. Rekao je da naglašava kako je 12. januar dan oslobođenja i da ne treba mijenjati historiju za koju su se naši preci borili. Objasnio je kako je više partizanskih odreda djelovalo u sinergiji i oslobodilo Vojnić nakon velikih žrtava na Kordunu. Apelirao je na zajedništvo kakvo je bilo i onda, jer ono garantira pobjedu. Podvukao je i da nitko od predstavnika vlasti nije bio na ovoj svečanosti.
Posebno je bio zanimljiv istup potpredsjednika SABA RH i predsjednika karlovačkih antifašista Miroslava Delića, koji je održao kraće predavanje o uzrocima, povodima, porijeklu i glavnim protagonistima povijesnog revizionizma Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.
- Bitan element revizionističko-neoustaške argumentacije jeste odricanje od svake veze sa bilo kakvom Jugoslavijom, pogotovo sa jugoslavenskim socijalizmom. Republika Hrvatska jeste slijednica Socijalističke Republike Hrvatske, koja je u antifašističkoj borbi stvorena u današnjim granicama, temeljem čega je RH stekla međunarodno priznanje. Revizionisti i neoustaše zalažu se za uklanjanje antifašizma iz hrvatske kulture sjećanja – ustvrdio je Delić.
