Dan ustanka protiv fašizma proslavljen je jučer u Srbu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. Isti je to datum koji je bio slavljen desetljećima nakon Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, da bi zatim 90-ih godina prošlog stoljeća, u samostalnoj Hrvatskoj, bio zanijekan kao takav. No i jučer je organizator proslave naglasio da je upravo Srb ono rodno mjesto antifašističkog otpora koje ima ključni značaj u kontekstu tadašnjih zbivanja. Uostalom, tek je u Srbu i okolici došlo do presudnog udruživanja Srba i Hrvata, nakon prvih ustaških pokolja nad Srbima u Lici i drugdje, a bez kojeg borba protiv fašista definitivno ne bi uspjela.
Poimanje tih događanja i njihova značaja s pozicije današnjih političkih odnosa, međutim, nije tako jednostavno, o čemu su na jučerašnjoj svečanosti ispred spomenika ustanku i ustanicima u Srbu govorili i predstavnici SABA-e i SNV-a. Preciznije kazano, to je razumijevanje kontaminirano brojnim podmetanjima i manipulacijama u javnom i medijskom prostoru već tri i pol decenije.
U Srbu se okupilo više stotina građana (Foto: Sandro Lendler)
- Pozvati na ustanak u tom času i takvim okolnostima - rekao je Franjo Habulin, predsjednik SABA-e - prije svega je značilo vjerovati u svoj narod, u sve narode na području Hrvatske, i vjerovati u pravednost te borbe. Ali tada u Europi nigdje nije bilo takvih ljudi, kakvi su bili oni u vodstvu Komunističke partije, ni takvog samopouzdanja.
- Ipak, nema hrvatskog ni srpskog antifašizma, nego zajednički, jer antifašizam ne razdvaja, nego okuplja - istaknuo je Habulin, dodajući kako i danas neki ustaški sljedbenici i neonacisti pokušavaju te povijesne komuniste i antifašiste, kao i njihovo djelo, povući kroz blato, ne bi li pobjednike pretvorili u gubitnike.
Predsjednik SABA-e potom je prozvao i državu te državno odvjetništvo zbog pasivnosti u aktualnom slučaju dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji je prije nekoliko dana javno posegnuo za ustaškim pozdravom i pripadajućom simbolikom. Habulin je taj ispad proglasio nasrtajem na Ustav RH, ali općepoznato je da se isti ustaški pozdrav danas nesmetano koristi u brojnim prigodama, bez pravosudnih sankcija ili bar načelne političke osude.
Boris Milošević (Foto: Sandro Lendler)
Nakon toga, okupljenima se obratio Boris Milošević, potpredsjednik SNV-a i nekadašnji zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru. On je stavio akcent ponajprije na nužnost ondašnjeg ustanka radi zaštite i očuvanja golog života, o čemu govori i prethodni ustaški zločin u Glini. U ponedjeljak, 29. srpnja, u Glini će biti obilježena godišnjica masakra u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi, jednog u nizu zločina na tom području u proljeće i ljeto 1941. godine. Tamo će ustaše pobiti ukupno preko dvije tisuće srpskih civila, tj. zacijelo lokalno najviše, izvan dvaju logorskih kompleksa Jasenovac i Gospić-Jadovno-Pag.
- Što bi nam netko od tih ljudi, da su preživjeli, rekao da ih pitamo - da li je trebao ustanak? Ljudi koji su pobijeni su došli na pokrst. Spremili su se, svečano obukli, ukrasili kočije i bili spremni na pokrst, samo da ostanu živjeti u svom zavičaju, da ostanu živi - podsjetio je Milošević, opisujući iznevjerenu opciju prekrštavanja, ustvari zločinačku podvalu. Pokrst je imao pacificirati Srbe uoči pogroma, pa je ustanak bio dijametralno suprotan i svakako jedini ispravan odgovor na politiku i praksu novoosnovane Nezavisne Države Hrvatske.
- Borba ustanika je bila pravedna, a srpski i hrvatski narod je bio zajedno u toj borbi - riječi su Borisa Miloševića koji je spomenuo i nekoliko drugih čuvenih primjera srpskog stradanja i srpskohrvatskog zajedništva.
- Tako je i naše okupljanje i obilježavanje ovdje pravedno - zaključio je on.
Vrućina nije omela bogati kulturno-umjetnički program (Foto: Sandro Lendler)
Ustaški sljedbenici ne misle tako, pa se dobar dio te subote u Srbu par njihovih grupica smucao ustaničkim gradićem, zbog čega je u jednom trenu i policija morala intervenirati. Svejedno, nisu uspjeli pokvariti samu ceremoniju obilježavanja Dana ustanka, uz polaganje vijenaca raznih ogranaka antifašističke udruge i vijeća srpske manjine pod spomenik kipara Vanje Radauša. Svečanost je uveličana kulturno-umjetničkim programom u kojem su sudjelovali zbor Praksa iz Pule, hor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta – pododbor Split, i Prosvjetina folklorna sekcija pododbora Krnjak, a nakon programa druženje je nastavljeno uz grah u parku ispod spomenika.
