Od 448 spomen obilježja Narodnooslobodilačkoj borbi u Zagrebu, koliko ih je bilo 1991. godine, do 2013. su ostala samo 202, a 246 ili 55 posto ih je uništeno ili nestalo. Međutim, od 2014. do sada bilježe se pozitivni pomaci, poput vraćanja biste Mihovila Pavleka Miškine i Ive Lole Ribara te vraćanje spomen ploča u Muzeju grada Zagreba i na Dotrščini, što je uveliko rezultat inicijative Saše Šimprage, rekao je na tribini "Zaštita kulturnih dobara NOB-a na području grada Zagreba", održanoj 21. oktobra, samostalni istraživač Mario Šimunković, koji je s Domagojem Delačem 2013. izdao knjigu "Sjećanje je borba".

Šimunković, koji nakon Zagreba i Zaprešića sada istražuje spomeničku baštinu Samobora i Krapinsko-zagorske županije, naglasio je da je zadnjih godina postavljeno 86 kamenova spoticanja u spomen na sudbine pojedinaca, žrtava ustaškog režima. S druge strane, skinute su neke spomen ploče, među ostalima i sa Osnovne škole Vidovec koja nije vraćena na obnovljenu školu, pa se sada nalazi u prostorijama SABA-e.

- U teoriji bi se o spomenicima trebale brinuti jedinice lokalne samouprave, ali u praksi se o njima brinu antifašističke udruge i pojedinci. Veliki je problem vratiti spomenike. Mnoge biste i spomen ploče stoje u depoima i po različitim skladištima, ali se odgovorni prave da ne znaju gdje su, a problem je i nedovoljna aktivnost antifašističkih udruga - rekao je Šimunković, koji smatra da bi se trebala obilježiti mjesta masovnih vješanja, zgrada s kojih su uklonjene spomen ploče, kao i popisi imena poginulih radnika, učenika ili studenata na školama, fakultetima i poduzećima koji su poskidani 90-ih.

Bivši predsjednik Ivo Josipović pohvalio se kako dnevno prima 15 do 20 pisama od, kako kaže, ustašića koji mu pišu o Jasenovcu, Bleiburgu, partizanskim pokoljima i sličnim budalaštinama u koje vjeruju.

– Na djelu je revizionizam; ustaše nisu bile hrvatska vojska jer je većina Hrvata bila u partizanima. Revizionisti su glasni i žele mijenjati povijest. Zato ne možemo žmiriti na ono što se događa i moramo uključiti mlade generacije - rekao je i prozvao stranke ljevice jer žustrije ne zagovaraju obnovu spomenika NOB-a.

- Tokom 90-ih izvršeno je najveće preimenovanje ulica u povijesti grada. Moramo vratiti antifašizam na mjesto koje mu pripada - rekao je Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba, podsjetivši na svojevremene inicijative za vraćanje ulica Ive Lole Ribara, 8. maja i Desetog zagrebačkog korpusa NOVJ. Ukazao je na potrebu obnove Partizanskog groblja na Mirogoju i vraćanje imena Trga maršala Tita, pohvalio osnivanje Saveza za antifašizam u sastavu SDP-a, ali i upozorio da gradski zavod za zaštitu spomenika od 1. januara 2025. ide pod nadležnost Ministarstva kulture.

Glavni tajnik SABA RH Miro Kirinčić upozorio je da se po zakonu svi spomenici moraju održavati i naglasio da se nužno suprotstaviti daljnjem uništavanju.