Novosti

Društvo

Kuzma i komunisti

Kovačiću, autoru štandarca, zasmetalo je to što je naknadno – tek nedavno – tamo dodan i datum 26.10.1944. s natpisom "Dan oslobođenja Splita od fašizma". Potez gradske uprave okarakterizirao je kao "komunističke metode"

Large intrigator  lasi%c4%87

Kuzma Kovačić (foto Ivo Čagalj/PIXSELL)

Zaslužni hrvatski kipar Kuzma Kovačić podigao je ovih dana tužbu protiv Grada Splita zbog, kao što je sam rekao, obrane svog umjetničkog dostojanstva, grubo narušenog jednom intervencijom splitske uprave na gradskom tzv. štandarcu. Posrijedi je komunalni stup ili koplje za svečano isticanje zastave, s kamenim postamentom na kojem je isklesano određeno znakovlje i nabrojane pojedine godine od povijesne važnosti.

Kovačiću, autoru štandarca, zasmetalo je to što je naknadno – tek nedavno – tamo dodan i datum 26.10.1944. s natpisom "Dan oslobođenja Splita od fašizma", pored ostalih godišta. Pobunio se tako zbog izmjene natpisa bez njegova dopuštenja, a potez gradske uprave okarakterizirao kao "komunističke metode".

Bez komunizma, pak, natpis je dotad sadržavao: 305. – car Dioklecijan ušao u svoju palaču; oko 640. – stanovnici porušene Salone naseljuju Split; 1240. – prvi gradski statut; 1882. – pobjeda narodnjaka; 1991. – Hrvatska postaje suverena i samostalna država. Riječ je odreda o godinama od ekskluzivne povijesne važnosti za taj grad, osim jedne, one kada je osnovana današnja RH, a dodane uz pristanak autora koji je to svoje djelo kreirao po gradskoj narudžbi još prije 25 godina.

"Kao da je već stoljećima među nama", opisao je štandarac tada lično Kovačić, iako je sâmo njegovo djelo nedvosmisleno svjedočilo da ne može biti starije od 0,08 stoljeća. No dobro, sad mu ovo smeta, jer kameno postolje odjednom više ni njemu ne izgleda tako drevno, i što drugo da čini artist sam protiv dubioznih stranačkih vlasti nego da se uzda u institucije pravne države i podigne privatnu tužbu.

Svejedno, pamtimo Kovačića i iz nekih drugih stoljeća – pardon, desetljeća – dok je obnašao časnu dužnost, makar neformalno, prvoga dvorskog kipara u sviti Franje Tuđmana. Prvom predsjedniku RH zatim se odužio izvajavši njegov kip, tj. više njih, za najmanje četiri strateške lokacije: Škabrnja, Veliko Trgovište, Slavonski Brod, Zagreb.

Svakako, u sjećanju je taj kipar ostao i po drugim radovima, poput Oltara domovine na Medvedgradu, kovanica hrvatske monete kune, ili kipa pape Ivana Pavla II. na Braču. Pa i po izbornom angažmanu u okrilju HDZ-a, da se ne bi mislilo kako su sve te narudžbe samo tako dopale u šake ovog umjetnika koji se naposljetku sjetio i vlastitoga izgubljenog dostojanstva.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više