Iako je bio vruć dan, pred dvorcem u Kerestincu već tradicionalno su se 14. srpnja skupili antifašisti, predstavnici gradova Zagreba i Samobora, kao i slovenski antifašisti iz Krškog i Brežica, kako bi obilježili godišnjicu proboja iz tog ustaškog logora 1941. godine.

Nakon polaganja vijenaca, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZUABA) Petar Raić podsjetio je kako su zbivanja iz Kerestinca, u noći s 13. na 14. srpnja 1941., s razlogom ušli u povijest KPH i oslobodilačke borbe naroda Hrvatske kao jedinstven događaj u revolucionarnoj praksi, slavan po odlučnosti i junaštvu zatočenih logoraša i komunista, a surovo koban i tragičan po posljedicama.

- Stotinjak golorukih logoraša diglo je ustanak, savladali su straže, osvojili dva puškomitraljeza, 14 pušaka, nekoliko pištolja i bombi, te izašli na slobodu. Pod vodstvom Andrije Žaje i Divka Budaka savladali su ustaše, ali dogovorene vanjske grupe nisu stigle, pa su se logoraši podijelili u dvije grupe. Jednu na čelu s Augustom Cesarcem koja se žestoko borila i drugu koja je opkoljena u Stupničkoj šumi i čiji su preživjeli pripadnici mučeni u Rakovom Potoku. Sve to dešava nadomak Zagreba koji je udaljen od Kerestinca jedva 15 kilometara - naglasio je Raić, istaknuvši da se uspomenom na taj tragičan događaj izražava neizmjerna zahvalnost, prije svega logorašima i komunistima, za njihov častan pothvat u borbi za slobodu i pravednije društvo.

- Tito je kao generalni sekretar KPJ pokazivao veliko zanimanje za kerestinečki slučaj i tražio oštre mjere za krivce za tragediju. Smijenjen je Mjesni komitet KPH Zagreba, a sekretar MK KPH Antun Rob isključen je iz KPJ, s obzirom na greške i neovlašteno uplitanje Josipa Kopiniča iz Kominterne - zaključio je Raić, pozvavši na čuvanje tekovina NOB-a i antifašizma.

O važnosti obilježavanja godišnjica proboja, Stane Preskar, bivši predsjednik antifašista iz Brežica, kazao je da je Drugi svjetski rat značio borbu protiv fašizma i nacizma koji se u današnje vrijeme ponovo obnavljaju te izrazio strah da će se morati poduzeti jači i oštriji koraci da se to zlo civilizacije makne s dnevnog reda.

Na pitanje u usporedbi očuvanja tekovina antifašizma u Sloveniji i Hrvatskoj, Preskar je rekao da je stanje u Hrvatskoj teže nego u Sloveniji.

- Postoje ljudi, grupe i stranke koji bi rado oprali sramotu izdaje i suradnje s okupatorom, jer su Slovenci, kao i Hrvati, imali istog okupatora - Nijemce, Talijane i Mađare. Suradnja s njima ne može se opravdati. Izdaja svog naroda je najveći grijeh koji ne može oprati nijedna politika - rekao je Preskar.