Pred dvorcem Kerestinec i ove su se godine 14. jula skupili antifašisti, predstavnici srpske i židovske zajednice, kao i gradova Zagreba i Samobora te nekih političkih stranaka, te slovenski antifašisti iz Krškog, Brežica i Sevnice, kako bi obilježili godišnjicu proboja logoraša iz ustaškog logora 1941. godine.
Ovogodišnje obilježavanje u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA RH) i Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZUABA) bilo je kratko i jezgrovito, iako nažalost, bar ne direktno, nije spomenuta mračna epizoda iz zadnjeg rata kada su u Kerestincu ponovo bili zatvoreni i mučeni brojni ljudi, što je imalo i sudski epilog.
Nakon polaganja vijenaca, prisutnima se obratio predsjednik UABA Dubrava Viktor Gotovac, ističući da okupljeni odaju počast "žrtvama neuspješnog proboja, žrtvama bezumnog režima i žrtvama groznog vremena".
- Faktografija proboja iz logora Kerestinec dobro je znana. Moglo bi se govoriti o istaknutim intelektualcima i komunistima, koji su ovdje bili zatočeni. Moglo bi se govoriti o proboju. Moglo bi se govoriti o značaju te akcije u srpnju 1941. Moglo bi se govoriti o uspjehu i neuspjehu. Moglo bi se govoriti o fašizmu i antifašizmu, moglo bi se govoriti o Adžiji, Keršovaniju, Richtmannu, Korskom, Rosenzweigu, Bergmanu, Krausu, Crnogorcu, Prici, Kunu, koji su prije proboja ubijani za odmazdu. Moglo bi se govoriti o onima koji su streljani nakon proboja. Moglo bi se govoriti o Cesarcu, Markovcu, Krndelju, Budaku, Bermancu. Moglo bi se govoriti o stradalima u akciji spašavanja, o Kati Dumbović na primjer … - govorio je Gotovac.
- No treba krenuti od ključnog. U logoru Kerestinec bili su zatočeni ljudi. Ustaški je režim u njima vidio protivnike. Fašistički režimi se upravljaju tome da se bore protiv intelektualaca. Fašisti se boje intelektualaca jer intelektualci prvi preziru laž. Laž o Židovima, Romima, Srbima, Crncima, muslimanima, homoseksualcima… - naglasio je.
- Komemoriranjem ovog događaja, žrtava ovog logora i proboja iz njega, na nama je ne samo da njegujemo povijesno sjećanje, već da svijest o zlu i prisjećanje na žrtve tog zla usmjerimo upravo onom zbog čega su ljudi ovdje bili zatočeni. Sloboda i čovjekoljublje poruka je i ovog mjesta, poruka je svakog mjesta gdje su ljudi zbog slobode gubili živote, zaključio je.
U ime Grada Zagreba govorila je voditeljica Odsjeka za ostvarivanje prava žrtava i stradalnika rata Vesna Čavka, ističući da na komemoracije ne dolaze mladi, a dolaze stariji jer znaju što se tamo dešavalo.
Podsjetimo da je u logoru koji su ustaše nakon osnivanja NDH preuzele od vlasti Banovine Hrvatske bilo 115 logoraša, poznatih intelektualaca, rodoljuba i komunista. Nakon što je 9. srpnja 1941. desetero njih bilo streljano u znak odmazde zbog ubijenog agenta Ljudevita Tiljka, mjesni komitet KP Zagreb donio je odluku o njihovom oslobađanju i proboju u čemu su učestvovala 92 logoraša u pet udarnih grupa. Nitko ih nije dočekao pa su narednih dana u nizu oružanih okršaja razbijeni, pobijeni ili pohvatani. Proboj ih je preživjelo 14, a na kraju rata živa su bila samo dvojica.
Konačište ratnih zarobljenika Kerestinec, kako je bilo ime logora, djelovalo je od decembra 1991. do maja 1992. Najviše je zatvoreno ljudi koji nisu učestvovali ni u kakvim operacijama, ali su po hrvatskim gradovima, najviše u Sisku, hapšeni pod sumnjama da su suradnici i pomagači "agresora". Tokom djelovanja logora zatvorenici su mučeni, ranjavani, sakaćeni, dok su zatvorenice i silovane.
U Kerestincu je u prvoj polovini 1992. stalno boravilo između 60 i sto zatvorenika, zavisno o intenzitetu razmjene ratnih zarobljenika. Zbog počinjenih zločina nakon više suđenja zapovjednik Stjepan Klarić pravomoćno je osuđen na četiri i pol godine, Viktor Ivančan na tri, Dražen Pavlović i Željko Živec na dvije, a Goran Štrukelj na jednu godinu i pet mjeseci zatvora.
Video prilog možete pogledati ovdje.
