Mlada zagrebačka liječnica nije mogla ni slutiti da će četiri godine nakon što joj je Ministarstvo zdravstva (MiZ) odobrilo specijalizaciju za potrebe lokalne opće bolnice i dodijelilo mentoricu u jednom od zagrebačkih kliničkih bolničkih centara, njezina sudbina možda otvoriti jedan od najbizarnijih skandala u mandatu ministra zdravstva Vilija Beroša. Istražujući priču koju je ispričala ekskluzivno za Novosti, a koju potvrđuju prepiska koju je priložila, javno dostupna dokumentacija i izvori bliski MiZ-u, doznali smo da većina hrvatskih bolnica još od 2018. nema rješenje o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja i da pravne reperkusije te činjenice mogu biti nesagledive. To je ključni razlog zašto je htjela da ne otkrijemo njezin identitet dok čeka epilog ove priče.

- Naime, nakon nekoliko mjeseci borbe s Ministarstvom zdravstva, svoju sam priču pod zaštićenim imenom objavila na Facebook grupi specijalizanata, s namjerom da ih upozorim na sistemski problem. Međutim, naišla sam na strašno negativne reakcije, vjerojatno iz straha da bi javna objava moje priče mogla povući i pitanje njihovog statusa. U Hrvatskoj se to očito želi zataškati - kazala nam je.

Priča počinje u prosincu 2019. godine kada je MiZ mladoj liječnici odobrio specijalizaciju za potrebe jedne lokalne bolnice, koju će dijelom odraditi u Zagrebu.

Liječnica je nakon dvije i pol godine specijalizacije u Hrvatskoj otišla u jednu europsku zemlju. Njezin novi poslodavac zatražio ju je potvrdu da je te dvije i pol godine odradila u ovlaštenoj ustanovi, što od Ministarstva do danas nije uspjela dobiti, za što je odgovoran ministar Beroš

- Kako je to bio sam kraj godine, u roku od nekoliko mjeseci ubačena sam u COVID režim, a to znači potpuni kaos. Zbog nedostatka kadra, više sam radila na hitnim prijemima, nego u svojoj struci. U općoj sam bolnici odrađivala sedam-osam dežurstava, pored punog radnog vremena i brojnih prekovremenih sati u KBC-u. No to nije bio razlog za odluku da nakon dvije i po godine prekinem specijalizaciju u Hrvatskoj i nastavim je u inozemstvu. Odlučila sam to iz privatnih razloga, s bolnicom sam se odmah dogovorila o povratu novaca koji su uložili u moju specijalizaciju, a zatim prešla u jednu poznatu kliniku u Europi - kaže.

Bio je to sam kraj 2022. godine.

Nakon što su joj u inozemnoj klinici odobrili nastavak specijalizacije, ostala im je "dužna" samo jedan papir – potvrdu da je dvije i pol godine specijalizacije odradila u za to ovlaštenoj ustanovi, uz napomenu da je mora dobiti od nadležnog tijela koje je iznad bolnice.

- Oni ne znaju koje je to tijelo u Hrvatskoj, pa samo ističu da to ne može napraviti sama bolnica. Kolegici iz Njemačke ju je na primjer izdala pokrajinska komora, jer je kod njih zdravstvo drugačije organizirano, dok je kod nas za specijalizacije nadležno Ministarstvo zdravstva. Usput, traži se doslovno jedna rečenica – ovome potvrđujemo da je osoba ta i ta odradila specijalistički staž u ovlaštenoj ustanovi. U lipnju 2023. godine šaljem prvi dopis Ministarstvu zdravstva, ne sluteći da slijedi kafkijanski proces - govori.

Prvi se put obraća MiZ-u mailom na adresu pisarnice, a nakon što odgovor nije stigao punih mjesec dana, u srpnju piše ponovo.

- U toj sam fazi još vjerovala da je stvar u godišnjim odmorima, ali kako se i dalje ništa nije događalo, počela sam nazivati sve moguće brojeve koji su mi se činili relevantni i slati mailove na druge adrese, uključujući i kabinet ministra. Najmanje deset mailova sam poslala. U nekom trenutku dobila sam osobu koja se zove Marija Pederin (voditeljica Službe za upravne postupke u sustavu bolničke zdravstvene zaštite i javnom zdravstvu op.a.) i ona mi je kazala da je to u nadležnosti Hrvoja Tomljenovića (načelnik Sektora za upravne postupke i ljudske resurse op.a.) - nastavlja liječnica.

Nakon što do listopada nije dobila potvrdu, ni odgovor zašto je ne dobiva, počela ju je hvatati panika da će dvije i pol godine specijalističkog staža propasti i da će vodstvo europske klinike odlučiti da mora krenuti od početka.

- Tako sam se odlučila pojaviti u Ministarstvu zdravstva, pa ako me izbace – izbace. Tu me je nekako primila neka gospođa Popović (nepoznata funkcija, op.a.), počela urlati što ja tu radim, tko me je pustio, a onda je napomenula da su to "neke stvari za koje je samo ministar odgovoran". Tada je pozvan zaštitar, koji je rekao da će me sada odvesti kod nekog drugog - kaže naša sugovornica.

Dopis bez ovlaštenja

Zaštitar ju je, veli, odveo do gospođe Lovrić (nepoznata funkcija, op.a.), a zatim ju je konačno primio i Tomljenović.

- Uvjerio me da će sve biti u redu, dao mi je svoj broj mobitela i rekao da slobodno zovem. Nakon toga se nije javljao i ja sam se odlučila opet pojaviti na Ksaveru, no ovaj put je otac rekao da ide sa mnom, da bude svjedok i podrška. Nakon pola sata čekanja pojavio se Tomljenović, no prvo se obratio mome ocu s pitanjem tko je on i komentarom da se ne radi o njemu. Moj je otac tada morao sjesti za drugi stol, pola metra od nas. Nisam znala je li smiješno ili tragično. Sugerirao mi je da urudžbiram zahtjev, a ja sam pitala zašto mi odmah ne izdaju tu potvrdu. Nije to samo tako, odgovorio je, to mora potpisati državna tajnica i ministar Beroš. Urudžbirala sam zahtjev, misleći da je tu kraj i da na to moraju odgovoriti, a on je obećao da ću sve dobiti u roku od tjedan dana - tvrdi liječnica.

Konačno, 11. listopada obraća se odvjetničkom uredu (podaci poznati redakciji, op.a.) koji je radio na raskidima ugovora za specijalizante.

- Tada mi je odvjetnik objasnio da nisam dobila potvrdu, jer ovlaštenja odavno ne postoje. Već je imao jedan takav slučaj na relaciji Sisak – KBC Rijeka, no to se neformalno riješilo, jer u našoj zemlji jednostavno prelaze preko toga. Odvjetnik dva puta odlazi na sastanak u MiZ i ja konačno u prosincu primam dopis koji je sačinjen 15. prosinca, a u kojemu stoji da sam od tada do tada radila na specijalizaciji u te dvije ustanove. Ni riječi potvrde da su te dvije ustanove ovlaštene - kaže.

Zaista, u dopisu koji je u posjedu Novosti, a potpisuje ga Beroš, stoji samo potvrda da je liječnica u određenom vremenu obavljala specijalizaciju u dvjema bolnicama, ni riječi o tome jesu li one ovlaštene.

Odvjetnik mi objašnjava da potvrdu nisam dobila jer ovlaštenja odavno ne postoje. Već je imao takav slučaj na relaciji Sisak – KBC Rijeka. U prosincu dobivam dopis u kojem piše da sam radila na specijalizaciji u dvije ustanove, ni riječi o tome da su ovlaštene, kaže liječnica

- Predala sam to ovlaštenom sudskom tumaču, a zatim i klinici u kojoj trenutno radim, nadajući se da će se smilovati i da će to proći. Priznajem da sam sve to vrijeme lovila i neke veze u nadi da će pomoći, kao i da mi je jedna od veza poručila da joj je Beroš poslao SMS poruku da se nada da "stranci neće cjepidlačiti". Gledajući nekakav opći interes, to ne bi smjelo proći, jer to nije ta potvrda, te bolnice nemaju autorizaciju i to se mora riješiti. Međutim, kad se sjetim da sam krvavo radila dvije i pol godine, svojim radom vraćala novce za specijalizaciju, a da bih sada trebala krenuti ispočetka – hvata me užas. Sigurno je da u lipnju zbog svega ovoga neću stići na specijalistički ispit - govori i dodaje da će tužiti MiZ za naknadu štete, ako je u klinici vrate na početak specijalizacije.

Istražujući slučaj Novosti su iz izvora bliskih MiZ-u doznale da je tim povodom u ministarstvu održan hitni sastanak, na kojemu je utvrđeno da je prioritet da to "ne procuri u medije".

No u medije je procurila skandalozna informacija da je Beroš u srpnju sastavio mail kojim potvrđuje da su obje bolnice ovlaštene provoditi specijalizacije "od 2014. godine", a koji našoj sugovornici nikada nije poslan. Razlog je najvjerojatnije što taj dopis zapravo otkriva da bolnice nemaju rješenje kojim ih ministar ovlašćuje da provode specijalizacije, jer se ta rješenja, prema važećem Pravilniku o usavršavanju doktora medicine mora obnavljati svakih pet godina. Od 2014. rok za ishođenje novog rješenja probijen je dva puta. Novi Pravilnik u članku 7. traži da se ovlaštenja objavljuju na mrežnim stranicama ustanova: "Zdravstvena ustanova iz članka 5. ovoga Pravilnika obvezna je objaviti na mrežnim stranicama popis ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja po granama specijalizacije s podacima o glavnom mentoru, listi mentora te podatke o vremenskom trajanju i dijelovima programa za koji je ustanova ovlaštena."

Međutim, većina ustanova to ne poštuje, uključujući i KBC Zagreb.

Prva bolnica za koju je liječnica odrađivala specijalizaciju ne objavljuje ovlaštenja, dok klinički bolnički centar o kojemu je riječ ima rješenje iz 2014. koje je isteklo 2019. godine. Na stranicama MiZ-a nema objavljenog popisa ustanova koje su ovlaštene za konkretnu specijalizaciju, no korak po korak utvrdili smo da su većini zdravstvenih ustanova koje provode specijalistička usavršavanja doktora medicine rješenja MIZ-a za ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja istekla između 2018. i 2020. godine. Specijalizacije se, međutim, i dalje neometano odvijaju i ignorira se činjenica da je moguće da su takve specijalizacije pravno ništave i da se ne mogu priznati u EU-u jer su obavljene u ustanovama bez akreditacije/ovlaštenja.

Spomenka Avberšek (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Ministarstvo zdravstva ne odgovara na naša pitanja o statusu specijalizacija doktora medicine. Umjesto toga, u srijedu su medijima objavili da je gotovo s tzv. robovlasničkim ugovorima za specijalizante, vjerojatno s ciljem da održe dobar odnos s inicijativama mladih liječnika koje su u Beroševom mandatu postale politički aktivne. Hrvatska liječnička komora (HLK) za Novosti je, međutim, potvrdila sve naše informacije. Štoviše, oni smatraju da je kaos u organizaciji specijalizacija tako ozbiljan, da bi HLK tu javnu ovlast trebala preuzeti od Ministarstva zdravstva.

"HLK već dugo upozorava na sve slabosti organizacije i provođenja specijalističkog usavršavanja te na izostanak uspješnog upravljanja tim procesom. Neobnavljanje ovlaštenja zdravstvenim ustanovama za provođenje specijalističkog usavršavanja samo je dio sveukupne priče o nedovoljnoj brizi za cijeli proces. U prijedlogu reforme specijalističkog usavršavanja, koju je HLK pripremio i uputio Ministarstvu zdravstva još 2016., predlaže se model nacionalnih specijalizacija koji predviđa nužnu centralizaciju planiranja, financiranja, raspisivanja, dodjeljivanja i nadzora provođenja specijalističkog usavršavanja. Ovaj prijedlog sadrži i uspostavu registra zdravstvenih ustanova ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja. HLK je upozoravao da ne postoji evidencija zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i liječničkih ordinacija ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja. HLK je spreman preuzeti od Ministarstva zdravstva javnu ovlast upravljanja specijalističkim usavršavanjem, uz provođenje navedene reforme", stoji u odgovoru Komore.

Spomenka Avberšek, bivša predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Hrvatske (SSZSSH) i najiskusnija sindikalistkinja u zdravstvu, kaže da je ovo jedan od bezbrojnih primjera kako se u zdravstvu ne poštuju zakoni i pravilnici.

- Ne mogu nabrojati primjere u kojima bolnice na primjer donose akte koji su potpuno neusuglašeni sa zdravstvenim propisima koje donose Vlada i Ministarstvo zdravstva. Konkretan slučaj je skandalozan. Ne zaboravimo da se njime otvara pitanje jesu li specijalizacije koje su završene ili su u toku u neovlaštenim ustanovama uopće pravno valjane - kaže Avberšek.

- To govori o sukobu cijelog jednog sustava, konkretno zdravstva, s pravnom državom. Odgovorni nisu prespavali samo jedan dan ili mjesec, nego pet-šest, godina, a sve iz bahatosti i uvjerenja da nitko nikada neće propitkivati ono što rade - kaže Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Smatra da bi na ovaj slučaj bilo pogrešno gledati kao na formalno-pravni "detalj".

Viktor Gotovac (Foto: Miroslav Lelas/PIXSELL)

- Ako netko ne razumije o čemu se ovdje radi, predočimo mu to usporedbom s vozačima. Netko može voziti kao Ayrton Senna, ali ako nema vozačku dozvolu, on nema što raditi na cesti. Skrivi li ili sudjeluje u prometnoj nesreći, kazna će biti višestruko oštrija nego da je u pitanju vozač s dozvolom. Kada su u pitanju bolnice i liječenje pacijenata, poštivanje formalnosti moramo gledati primjereno strogo, što znači da zdravstvena administracija mora shvatiti da ovo više nije srednji vijek, da liječnici više nisu redovnici, hospitalci, ni sestre milosrdnice koje liječe stradale Turke pod Siskom. Ovo je zdravstvo jedne zemlje u sastavu EU-a i mi ne možemo imati specijalizante iz neovlaštenih ustanova, kao što ne možemo imati liječnike koji rade u kumulativi, pa još privatno, pa još tko zna gdje, tako da dnevno 15 sati izvode operacije na mozgu. To je opasno i nešto nas mora prisiliti da se mijenjamo. Nade polažem jedino u sliku realnog stanja koja nam dolazi iz inozemstva, jer ovdje nemamo pravo na liječenje, ni na informacije koliko smo u tome zapravo loši - kaže Gotovac.

Na pitanje kako se može riješiti status specijalista koji su staž odradili ili rade u bolnicama bez ovlaštenja, Gotovac tvrdi da Ministarstvo zdravstva mora naći rješenje da se sve te specijalizacije ex post facto legitimiraju.

- Oni sada očito biraju između opcije da sve zataškaju i opcije da lažu. No to je neodrživo. Kako vidimo, ljudi koji su vrijedno odradili specijalistički staž u Hrvatskoj, mogu imati probleme u inozemnim uređenim sustavima. Nadam se da ovo nije dio taktike da ih zadržimo u Hrvatskoj. Pitanje je i što bi se dogodilo da neki stranac ovdje doživi nesreću da ga pogrešno liječe i da tuži bolnicu. Kada bi se utvrdilo da liječnik koji je u tome sudjelovao nije školovan u certificiranoj ustanovi, vjerojatno ne bi prošlo dobro. Trebamo li čekati na to da nam netko izvana ukaže na razmjere problema? Ni pacijenti ni liječnici ne smiju biti taoci takve situacije – kaže dodajući da bi premijer Andrej Plenković trebao osvijestiti odgovornost ministra za taj problem.

- Kao što znamo, najvažnije je što kaže prosvijećeni monarh. Neka razmisli o tome da više nije pitanje samo to hoće li nam liječnici bježati u inozemstvo, nego i kako će tamo biti dočekani - zaključuje Gotovac.

Novosti su pretraživanjem internetskih stranica bolnica mogle utvrditi da s datumom 1. siječnja 2024. godine deset bolnica nije autorizirano za specijalizacije iz dermatologije i venerologije, 29 za psihijatriju i 28 za opću internu koja je specijalističko deblo za 14 specijalizacija.