Jedna od prvih obaveza tada još nepotvrđene ministrice zdravstva Irene Hrstić bilo je javljanje na okruglom stolu "Zdravstvo i gospodarstvo" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Diplomatski predstavljen kao skup o "ulozi veledrogerija u društvu", ovaj je događaj održan 3. prosinca bio zapravo tradicionalna metoda pritiska na zdravstvenu administraciju da se na kraju fiskalne godine utjera dio dugova.
Iako je proračun zdravstva od 2022. godine s 5,03 milijarde eura skočio na 7,1 milijardi eura, a sanacije duga od 2021. godine ponovljene četiri puta, bolnički dugovi veledrogerijama još uvijek premašuju 600 milijuna eura, a svaki mjesec rastu za dodatnih 30 milijuna eura. Stoga su trgovci po tko zna koji put apelirali na hitno rješavanje problema svog poslovanja, pa istaknuli da su s bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem dogovorili da su do kraja ove godine rokovi plaćanja trebali biti svedeni na najviše 150 dana, pa ipak premašuju godinu dana.
Iz medijskih je izvještaja o tom događaju ispuštena činjenica da je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), vezano za osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava, Ministarstvo zdravstva postavilo za cilj sklapanje Okvirnih sporazuma za 85 posto nabavnih kategorija koje čine 80 posto ukupne bolničke potrošnje i uspostavljen kontinuitet u provedbi bez praznih razdoblja od isteka važećih do sklapanja novih okvirnih sporazuma za iste kategorije.
Iako bi iz navedenog bilo lako zaključiti da je problem očito bio u Viliju Berošu, ne treba zaboraviti da smijenjeni ministar iz kontinuiteta hrvatskog zdravstva, pa tako i sanacija dugova, iskače samo po tome što je baratao najvećim proračunom u povijesti i po tome što je uhapšen. Retorika sanacije financijskog balasta opsesija je svih zdravstvenih administracija, a Irena Hrstić zasad ne iskače po najavama "uspostave novog modela financiranja u zdravstvu koji će biti održiv".
"Prioriteti u radu koji nas čekaju prije svega su vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav i konsolidacija sustava. Provest ćemo revidiranje prihoda i intenzivnu kontrolu rashoda zdravstvenih ustanova te se posebno usmjeriti na smanjenje dospjelih dugova u zdravstvu. Cilj je kroz novi model financiranja zdravstvenih ustanova postići održivost sustava, bez potrebe za dodatnim financijskim sanacijama", kazala je na skupu.
I tako je HGK već 5. prosinca članice obavijestila da je Vlada za podmirivanje dijela dugova bolnicama odobrila 142.454.642,00 eura, a za one koji se bave isporukom opreme za liječenje osoba oboljelih od raka bit će dodano još 1.715.598,75 eura.
No, kako bi trebalo vratiti povjerenje građana i uspostaviti intenzivniju kontrolu rashoda od ove koja se stalno najavljuje, govori istup pomoćnice ravnatelja HZZO-a Tee Strbad na istom skupu. Strbad je izjavila da Zavod ima podatke o ishodima liječenja posebno skupim lijekovima (PSL), ali ih neće javno objaviti. Kako PSL u strukturi zdravstvene zaštite obveznog osiguranja čini 8,74 troška, pitali smo HZZO da objasni na što se oslanjaju kada te važne podatke proglašavaju tajnom, a oni su odgovorili da takva objava "nije predviđena".
- Prikupljene podatke, te podatke o potrošnji pojedinog lijeka HZZO će, sukladno Pravilniku o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova HZZO-a obrađivati i uspoređivati u svrhu praćenja ishoda liječenja. Podaci iz evidencije o praćenjima ishoda liječenja mogu se koristiti za potrebe postupaka koje provodi HZZO i nije predviđeno da se takva vrsta podataka objavljuje javno - stoji u odgovoru.
Tajnost zdravstvenog proračuna, povjerenje građana i kontrola potrošnje ne mogu stati u istu rečenicu, a reformator će biti onaj kome ovakve izjave neće biti manje važne od potreba veledrogerija.
