Treći dan štrajka medicinskih radnika okupljenih u Sindikatu Zajedno nema pomaka u komunikaciji između Ministarstva zdravstva i sindikalista, a obje strane iznose sasvim različite podatke o broju štrajkaša i posljedicama ovog sukoba po pacijente.
Predsjednik Sindikata Krunoslav Kušec za Novosti je u utorak, 12. studenog izjavio da se zračenje onkoloških pacijenata neće prekidati, a isti je dan zaposlenicima Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije poslao dopis s odlukom o prestanku štrajka.
Sindikat koji broji oko četiri hiljade članova vjerojatno ne može uzrokovati ozbiljnije zastoje u pružanju zdravstvene zaštite, ali u procjeni moguće štete treba računati s dva problema: prvo, na nepostojanje sistema utvrđivanja odgovornosti za neželjene događaje u redovnom funkcioniranju zdravstva, a kamoli za vrijeme izvanrednih situacija, a drugo, s najavama sindikata da neće odustati dok god im se zahtjevi ne ispune. Dakle, ako situacija potraje, postoji opasnost od ozbiljnih komplikacija čiji se uzroci nikada neće do kraja rekonstruirati. Nešto slično se već dešava u slučaju djeteta koje je u utorak u KBC-u Zagreb uvedeno u kiruršku salu u sediranom stanju, pa vraćeno neoperirano jer je sestra instrumentarka u štrajku.
Ministarstvo zasad poručuje da neće popustiti pritisku da se pitanje plaća riješi izvan institucionalnog okvira, a tvrde i da entuzijazam štrajkaša opada, dok sindikalisti – jasno – nastavljaju s borbenom retorikom i nastavljaju tražiti sređivanje koeficijenata i 20-postotno povećanje osnovice.
- U štrajku je i dalje oko četiri hiljade naših članova u 58 zdravstvenih ustanova. Mi smo diskriminirani i ne pristajemo na to da ovisimo o stavu Vijeća za provedbu koeficijenata i procedurama koje se mogu razvlačiti do idućih parlamentarnih izbora - kazao nam je Kušec.
Obećavši da neće biti obustave zračenja onkoloških pacijenata, ranije je prijetnje opravdao shvaćanjem da zračenje oboljelih od raka nije hitna intervencija.
Ministarstvo zdravstva vodi rat sa sindikatom hvaleći se ovogodišnjom uredbom kojom je Vlada plaće u zdravstvu povećala za 528 milijuna eura, pa pozivaju štrajkaše da se vrate na posao i svoju poziciju riješe u pregovorima o temeljnom kolektivnom ugovoru koji uskoro počinju. Pritom ispuštaju podatak da vozači saniteta, laboranti, medicinske sestre i radiološki tehničari nisu osobito profitirali astronomskim povećanjem plaća i da njihove primjedbe na nepravednu raspodjelu koeficijenata ignoriraju od ožujka, kada je uredba stupila na snagu.
Spomenka Avberšek, koja je do mirovine vodila Samostalni sindikat u zdravstvu i socijalnoj skrbi Hrvatske (SSZSSH) i u svakoj vladi slovila za najborbeniju sindikalistkinju, kaže da je prvo Vlada mjesecima ignorirala nepravdu, nakon čega su štrajkaši počeli povlačiti pogrešne korake.
- Ti su ljudi zaista oštećeni Uredbom o koeficijentima i ja razumijem njihove motive. Kada državni tajnik Tomislav Dulibić priča da je ova Vlada omogućila najveće povećanje plaća u povijesti, što je točno, neka kaže i kome su i koliko plaće povećane. Tada bi se vidio ogroman jaz između liječnika i ostalog kadra, posebno ovog sa srednjom stručnom spremom. Međutim, Zajedno ne može ovaj problem riješiti u Ministarstvu zdravstva, niti od ministra Beroša tražiti povećanje koeficijenata i osnovice za plaću - kaže Avberšek.
Dodaje da je svaki štrajk po Ustavu legalan, ali se pravila sindikalne borbe moraju poznavati i poštivati.
- Nisam oduševljena što moram reći da je Vlada u pravu, ali činjenica je da nijedan ministar ne može sam obećati povećanje osnovice, a Zajedno se ponaša kao da može. To je pat-pozicija, pa ostaje pitanje čija će biti odgovornost ako se kriza produži - ističe Avberšek.
Ti su ljudi zaista oštećeni Uredbom o koeficijentima i ja razumijem njihove motive. Međutim, Zajedno ne može ovaj problem riješiti u Ministarstvu zdravstva, niti od ministra Beroša tražiti povećanje koeficijenata i osnovice za plaću – kaže Spomenka Avberšek
Viktor Gotovac, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da je štrajk najvjerojatnije zakonit.
- Prvo želim raščistiti s moraliziranjem o šteti po pacijente, jer štrajk kao metoda pritiska počiva na nanošenju štete. Što se tiče sindikalnih zahtjeva, prilično sam siguran da nakon odluke Vrhovnog suda povodom štrajka sudskih službenika ne postoji sindikalni zahtjev koji se ne bi mogao ispravno formulirati. Njezini katastrofični učinci tek će biti vidljivi ako opstane, jer po njoj mogu štrajkati svi, gotovo uvijek. To će nas posebno pogoditi kod nužnih službi poput zdravstva. No, ako je točno da sindikalni zahtjevi uključuju i povećanje osnovice, tada bi ovaj štrajk mogao ispunjavati uvjete zakonitosti koji su bili nesporni i prije VS-a. Nisam zadovoljan svojom plaćom i idem u štrajk, briga me za kolektivno pregovaranje. Može to biti ludo, glupo i nepristojno, ali štrajk zbog poboljšanja materijalnih uvjeta je legalan - tvrdi.
Štrajk Sindikata Zajedno četvrti je štrajk u zdravstvu i prvi u koji nisu uključeni liječnici, koji su uredbom Vlade predizborno namireni kao nikada u povijesti, pa godišnji trošak za njihove plaće iznosi 2,6 milijarde eura. Do danas nije javno objavljen precizan pregled mjesečnih primanja doktora medicine, no neki su mediji nasumičnim nazivanjem bolničkih ustanova došli do podatka da u općim bolnicama većina plaća premašuje pet tisuća eura. Njihovi se koeficijenti kreću od 2,81 do 3,95, dok su sestre i ostali kadar koji je trenutno u industrijskoj akciji na koeficijentima od 1,35 za vozača saniteta do 1,75 za medicinske sestre sa završenom srednjom školom. Na papiru to ne odudara od podatka da su medicinske sestre globalno prosječno dvostruko lošije plaćene od liječnika, ali u realnosti hrvatskog zdravstva to završava mnogo većom razlikom u mjesečnom dohotku i još većoj asimetriji u mogućnosti utjecanja na uvjete rada.
Bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić smatra da je potpuno razumljivo da je na red došlo i nezadovoljstvo tzv. nižeg kadra u zdravstvu.
- Nikada nismo izdvajali više za zdravstvo u relativnim i apsolutnim iznosima i sindikati su vidjeli da Vlada dijeli pare kao pijani milijarder, neovisno o tome kakvi su ishodi tog poteza, npr. smanjuju li se liste čekanja. Zato su odlučili da je najbolje ispravljati nepravdu uoči predsjedničkih izbora. Sasvim logično i opravdano, no taj će pristup samo pogoršati stanje u zdravstvu. Problem je u tome što se kompletna zdravstvena politika vrti oko visoko kvalificiranih specijalista u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebali biti malen vrh piramide, odnosno čitave strukture zdravstva. Umjesto toga, u središtu imamo ogroman sloj liječničke kreme, pa ispod njih sve one koji bi trebali imati mnogo ozbiljniju ulogu. Ako se sve svodi na to da se i ostatak sistema do neke mjere poravna s elitama, taj će sistem i dalje biti potpuno iščašen u odnosu na svoju primarnu funkciju, a ona je u temeljima Štamparove medicine - kaže Vlahušić.
