Već nekoliko godina Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću provodi spomen šetnje pod vodstvom istraživačice Documente i jedne od autorica vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju" Tene Banjeglav.

Te su šetnje dio aktivnosti kojima Documenta želi upoznati javnost sa Zagrebom kao mjestom stradanja i otpora obilaženjem značajnih lokacija povezanih s djelovanjem ustaškog režima, zločinima, mjestima stradanja za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i s najvažnijim akcijama antifašističkog otpora.

Prva ovogodišnja spomen šetnja održana je 7. aprila u okviru festivala "Protiv zaborava".

- Ona je datumski vezana uz 6. travnja 1941. kad je Njemačka bombardirala Beograd, te sa svojim fašističkim saveznicima napala i okupirala Kraljevinu Jugoslaviju - rekla nam je voditeljica Documente Vesna Teršelič. Najavila je i da će tokom proljeća biti organizirano više tih šetnji s obzirom da ove godine pada okrugla 80 godišnjica oslobođenja Zagreba i pobjede nad nacifašistima i njihovim slugama.

Učesnici, mahom nevladini aktivisti Documente i drugih nevladinih organizacije Hrvatske i Evrope koji su bili na festivalu, ali i veći broj polaznica kolegija koji vodi profesor Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, šetnju su počeli ispred Francuskog paviljona u krugu Studentskog centra, koji je za vrijeme rata služio kao ustaški tranzitni logor kroz koji su prolazili Židovi, kao i pripadnici drugih naroda na putu za Danicu kod Koprivnice, sistem logora Gospić, Jadovno. Slana i Metajna, a kasnije u Jasenovac.

Šetnja je nastavljena dolaskom pred Dom zdravlja, nekadašnji dom za ustašku mladež u Runjaninovoj ulici, mjesto gdje je prije rata ubijen Krsto Ljubičić te Botanički vrt gdje je grupa ilegalaca napala ustaše.

Na Glavnom kolodvoru obišao se spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima, a onda mjesto nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici koju su ustaške vlasti srušile u nekoliko mjeseci 1941. i 1942. godine. Obišla se i zgrada pošte u kojoj je ujesen 1941. izvršena jedna od najspektakularnijih diverzija u okupiranom Zagrebu kad su duže vrijeme presječene telekomunikacije s Bečom, Berlinom, Beogradom, Odesom i Sofijom, a telefonska centrala je popravljana sedam mjeseci.

Govorilo se i o kamenovima spoticanja koji su zadnjih godina kao spomenici Srbima, Židovima, Romima, antifašistima i drugim žrtvama okupatora i ustaša postavljani po mjestima gdje su živjeli, a šetnja je završila na Trgu žrtava fašizma gdje se nalazi paviljon koji su ustaše prenamijenili u džamiju, a nakon 1945. postao Muzej revolucije, dok je nakon 90-ih postao izložbeni paviljon. Na trgu i okolnim ulicama nalaze se zgrade nekadašnjeg zatvora Gestapa, sjedišta Ustaške nadzorne službe i drugih ustanova okupatorske vlasti.