U ruralnim krajevima Hrvatske, gdje prirodne ljepote i bogata baština često stoje u sjeni društvenih i ekoloških izazova, djeluju žene koje ne samo da brane prirodu, već i pokreću zajednicu.

Ličanke Jovana Rašeta, Tanja Rastović i Darinka Rašuo predvode tri srodne inicijative, svaka na svoj način oblikujući sudbine ljudi i krajolika koji nazivaju domom. Njihove priče svjedoče o snazi zajedništva, važnosti aktivizma i dubokoj ljubavi prema prirodi. A kako priroda i ljudi žive u skladu, saznajte kroz njihove portrete.

 

Jovana Rašeta

Profesorica srpskog jezika i književnosti intenzivno živi život posvećen zajednici i prirodi. Nakon godina provedenih u Beogradu i Zagrebu, Jovana se vratila u rodni Donji Lapac, gdje kroz rad u tri škole kao nastavnica srpskog jezika i kulture po modelu C te kroz aktivizam doprinosi razvoju svog kraja. Njezin povratak u ruralni krajolik nije bio samo povratak kući, već svjesna odluka da se bori za očuvanje okoliša i unapređenje društvenog života.

Jedna je od prošlogodišnjih polaznica SDF-ove škole "Kata", gdje se kroz edukacije i udruživanje sa ostalim ženama osnažila i postala pokretačica promjena u svojoj sredini. Jovana je ključna figura u Udruzi za zaštitu rijeke Une – Buk, organizaciji nastaloj iz potrebe da se zaštiti prirodna ljepota rijeke Une i Štrbačkog buka. Tu su joj se našli Radmila Kuga, Milić Martinović i ostali vrijedni sumještani koji su spremni biti na prvoj liniji fronta. Udruga je proizašla iz spontanog otpora lokalaca planovima za gradnju hidroelektrana na izvoru Une. Kroz neumornu borbu i mobilizaciju medija, uspjeli su spriječiti devastaciju navedenog područja. Međutim, novi izazov iskrsnuo je na Štrbačkom buku, gdje pojedinac koji tvrdi da je vlasnik priobalnog pojasa godinama devastira taj prirodni dragulj.

Jovana Rašeta

Rašeta je prepoznala važnost zajedničkog djelovanja i uloge vođe u trenutku kada pasivnost više nije bila opcija. "Shvatila sam da imam dovoljno volje i želje da uđem u tešku bitku", kaže, objašnjavajući kako se okružila sjajnim timom koji joj pomaže u borbi za zaštitu Štrbačkog buka. Udruga se bavi ključnim pitanjima – zaustavljanjem ilegalnih radova na lokalitetu, zaštitom prirode kroz institucionalne mehanizme i podizanjem svijesti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja prirodnog naslijeđa.

- Mislim da su mladi ti koji su zapravo nosioci ideja o važnosti očuvanja prirodnih resursa. Ako pogledamo i na svjetskom nivou, mlade generacije su te koje se bave problematikama globalnog zatopljena, i generalno drže lekciju starijoj populaciji o važnosti očuvanja našeg planeta. Kao što je moj kolega iz udruge Mićo Martinović rekao na samoj tribini, mi u Donjem Lapcu imamo problem neprepoznavanja onog što imamo – govori Jovana te dodaje da uključivanjem udruge kroz društvene mreže pokušavaju doprijeti do mlađeg stanovništva.

Da bismo dobili Unu, Buk i Plješevicu zaštićenu, u ovu borbu mora se uključiti masa ljudi, ali i institucije moraju reagirati, govori Jovana Rašeta

Trenutno, glavni problem na Štrbačkom buku uključuje radove poput bušenja stijena, betoniranja i potkopavanja stare Unske pruge radi izgradnje vidikovca. Materijal se baca u rijeku, uništavajući sedrene tvorevine, a flora i fauna ugrožene su sadnjom alohtonih biljaka koje potiskuju autohtone vrste. Voda se niz Štrbački buk obrušava niz nekoliko slapova i vodopada gradeći jedinstvene sedrene tvorevine koje su trenutno ugrožene. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. Mahovine – briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcij karbonata, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina. Ti problemi dodatno su potaknuli Jovaninu odlučnost da se glas Une čuje i da njezina ljepota bude sačuvana za buduće generacije.

Iako mlada, udruga je u kratkom vremenu privukla pažnju javnosti. U samo dva mjeseca postojanja organizirali su tribinu na kojoj su predstavili svoj rad, probleme koje rješavaju i ciljeve koje žele ostvariti. Odaziv lokalnog stanovništva bio je ohrabrujući – novi članovi pridružili su se udruzi, a podrška zajednice raste.

- Mladi su nosioci ideja o važnosti očuvanja prirode – ističe Jovana, dodajući da planiraju radionice za mlade koje će ih educirati o vrijednosti lokalne prirode.

Njezina vizija budućnosti Štrbačkog buka temelji se na zajedničkoj odluci naroda i institucija.

- Da bismo dobili Unu, Buk i Plješevicu zaštićenu, u ovu borbu mora se uključiti masa ljudi, ali i institucije moraju reagirati – govori.

Cilj joj je da Una ostane netaknuta ljepota koja će biti dostupna svima – bez ilegalnih naplata, straha od urušavanja infrastrukture i devastacije prirode. Ova borba nije samo borba za prirodu, već i za identitet i budućnost Donjeg Lapca. Kroz svoj rad kao profesorica i aktivistkinja Jovana Rašeta inspirira druge da ne budu pasivni promatrači, već aktivni sudionici u kreiranju bolje budućnosti. Una je, kako kaže, "solo una" – jedinstvena, i kao takvu, ona će je braniti svim snagama.

 

Tanja Rastović

Predsjednica Udruge Una Tanja Rastović već dva desetljeća neumorno radi na zaštiti prirode i poboljšanju života u ruralnim krajevima. Udruga Una, osnovana 2003. u mjestu Srb, simbol je otpora i entuzijazma. Nastala je kao odgovor na ratne posljedice koje su zahvatile to područje – izolaciju, zapuštenost i nedostatak prilika. Zahvaljujući naporima članova, udruga je tijekom godina provodila brojne projekte koji su promicali prirodne ljepote, brinuli o ranjivim skupinama i radili na jačanju lokalne zajednice. Danas Tanja i njezin tim djeluju na području Srba, najzapadnijem dijelu Zadarske županije.

- Jedan od osnovnih ciljeva udruge je promoviranje prirodnih ljepota, briga i zaštita prirode te poboljšanje kvalitete života na našem području. Stanovništvo je ovdje većinom starije, domicilno većinom srpsko te mali postotak doseljenih iz BIH. Ljudi većinom žive od poljoprivrede i stočarstva – govori Tanja te dodaje kako Udruga Una povezuje ljude, prirodu i ideje, ali i da je kroz svoje projekte postala važan oslonac zajednici.

Tanja Rastović (Foto: Marko Prpić/ PIXSELL)

- Nakon godina usmjerenih na socijalne projekte, poput brige o djeci i starijima, udruga planira obnoviti svoj fokus na ekologiju i zaštitu prirode. Cilj je prijaviti se na natječaje koji podržavaju te teme, kao i potaknuti održivi turizam. Želimo vratiti pozornost na promociju naših prirodnih ljepota i raditi na projektima koji mogu dugoročno unaprijediti naše krajeve –kaže Tanja.

Udruga Una ima iskustvo u prekograničnim projektima sa BiH, ali su današnji fondovi i uvjeti zahtjevniji. Kako bi nastavili graditi povezanost sa BiH, planiraju pronaći pouzdane partnere. U suradnji s udrugom Ženska Grupa Donji Lapac, Una je razvijala projekte koji se bave osnaživanjem žena i poboljšanjem njihovog položaja u zajednici. Svaki projekat, kako navodi Tanja, utjecao je na žene, čineći ih jačima i spremnijima za suočavanje s izazovima. Prema njenim riječima najveći izazov danas je motivacija mladih za sudjelovanje u civilnom sektoru.

- Sve je teže privući mlade ljude da se uključe u rad udruge, ali sam svjesna kako je potrebno razvijati aktivnosti koje će mladima biti zanimljive i korisne. Ova naša priroda je jedina koju imamo, ne smijemo je uništiti. Posebno vodu jer ona će biti velik problem – govori Tanja.

U narednom periodu će se fokusirati na programe obrazovanja, ekologije i volontiranja. Naravno, sa ciljem približavanja važnosti zajedničkog djelovanja i očuvanja prirode, ali i stvaranja boljih uvjeta za život budućih generacija u ruralnim krajevima.

 

Darinka Rašuo

"Moj Srb" nije samo platforma – to je pokret zajednice, simbol otpora i strastveni apel za očuvanje prirodnih ljepota Like. U srcu ove inicijative nalazi se rijeka Una, biser prirode koji spaja generacije i podsjeća na neprocjenjivu vrijednost zajedničkog naslijeđa.

Ta platforma, kako navode mještani, okuplja ljude iz različitih krajeva, prevazilazi razlike u nacionalnosti, vjeri i političkim uvjerenjima kako bi se borila za ono što je stvarno važno – zaštitu prirodnih resursa. Inspiracija za "Moj Srb" dolazi od Darinke Rašuo, aktivistkinje iz Srba. Ona je postala prepoznatljivo ime u borbi za očuvanje prirodnih resursa, posebice rijeke Une.

Kada su projekti izgradnje mini hidroelektrana zaprijetili narušavanju prirodnog toka Une, Darinka i njezini saborci nisu ostali pasivni. Organizirali su kampanje, proteste i okupljanja, osiguravajući da se glas zajednice čuje. Zahvaljujući inicijativi "Moj Srb," ta je borba prerasla lokalne okvire i postala inspiracija za slične inicijative širom regiona.

Protesti protiv hidroelektrana privukli su stotine ljudi, od lokalnih stanovnika do aktivista iz Hrvatske, BiH, pa čak i šire. Zajednički cilj bio je da Una ostane slobodna i netaknuta. Platforma je pokazala snagu zajedništva – lokalna zajednica postala je pokretač promjena, ujedinjena u odlučnosti.

Darinka Rašuo

Pored borbe za rijeku, nakon intenzivnog rada na brojnim inicijativama i planovima, građanska platforma "Moj Srb" prerasla je u udrugu Moja Una. Ovaj korak omogućit će im lakše iniciranje i sprovođenje aktivnosti kroz pravni entitet, što je ključan iskorak za daljnji rad organizacije. Na čelo udruge Moja Una postavljena je Darinka Rašuo kao predsjednica, dok su potpredsjednici Rade Dubajić i Zoran Torbica.

Rad na različitim projektima i inicijativama već je započet, a narednih dana objavit ćemo detalje o svim planiranim aktivnostima, istaknuto je iz udruge. Dodaju da će Moja Una biti otvorena za prijem novih članova, fizičkih i pravnih lica. Poseban fokus biće na saradnji sa drugim organizacijama, posebno sa udrugom Una, u svim oblastima gdje je to moguće. Očekivanja su velika, a uključivanje šire zajednice ključno je za ostvarenje ciljeva koji su pred njima. Kroz buduće radionice, predavanja i online kampanje, inicijative će nastaviti širiti svijest o važnosti očuvanja prirodnog naslijeđa za buduće generacije.

Iako se suočavaju sa brojnim izazovima, aktivizam pokazuje kako lokalni glasovi mogu imati globalni odjek. A borba za Unu nije završena; ona traje kroz svakodnevni rad na očuvanju prirodnih ljepota i zajedništva.

- Danas navedene platforme i udruge stoje kao svjetionik nade za sve koji vjeruju da je priroda vrijedna borbe. Rijeka Una teče slobodno, a priča o njenoj zaštiti postala je inspiracija za sve one koji se suočavaju sa sličnim izazovima. Postavlja se temelj za svijet u kojem priroda i čovjek mogu koegzistirati u harmoniji – govori nam Darinka.

Od ljeta 2025. nas očekuju i Dani Une, ali, kako kažu, i intenzivno razvijanje turizma te samog mjesta. Mještanka Srba sa novom godinom nastavlja biti aktivna u zaštiti okoliša. Kroz njen rad postavljen je temelj za svijet u kojem priroda i zajednica mogu zajedno napredovati. Uz pomoć interneta i kampanja, Srb i Štrbački buk čuva ženska ruka.

 

Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.