Kada se Marija Ristić prošetala Knez Mihailovom, glavnim beogradskim šetalištem, pokazujući 3D model klitorisa slučajnim prolaznicima, izazvala je čitav spektar reakcija – od zbunjenosti i začuđenosti preko srama do stidljivih osmijeha. Napravila je malu anketu ispitujući Beograđane znaju li što figurica predstavlja i to objavila na društvenim mrežama.

"Nešto mi deluje na… Ne mogu da se izrazim baš… Stvarno, to je toliko vulgarno da ne mogu da se izrazim javno", rekao je jedan mladić gledajući naizmjence u pod i u figuricu čije ime se ne smije izgovoriti. "Klitoris – organ, kao što je kod muškaraca penis", odgovorila mu je Ristić.

Među onima koji su rekli da ne znaju što model predstavlja bila je grupica dečkića, nekoliko odraslih muškaraca, uključujući i jednog medicinskog radnika. Djevojke su češće znale što je to, ali ni njihova potvrda nije došla potpuno bez nelagode.

- Te reakcije nam govore da je vreme da počnemo da pričamo o zdravlju i svim temama koje se tiču zdravlja, a ne samo o onim koje nisu sramotne – rekla nam je Ristić, doktorka medicine i "online doktorka za tabu ženske probleme".

Za one koji još ne znaju, struktura klitorisa mnogo je veća i složenija od malog vanjskog dijela koji je, nadajmo se, većini poznat. Sastoji se od vidljivog vanjskog dijela nazvanog glans, koji je mali, ružičasti izbočeni dio, te od većeg unutarnjeg dijela koji se proteže unutar tijela. Unutarnji dio klitorisa sastoji se od dva deblja kraka (klitorisni bulbusi) te dva tanja kraka (nožice klitorisa).

Ja sam također znala o klitorisu da je to jedna tačkica, jedno "zrno graška" koje se nalazi na vrhu vulve jer je tako bilo ucrtano u medicinskom atlasu. Potpuno je normalno da ljudi ne znaju te stvari, kaže Marija Ristić

Tijekom povijesti postojala su mnoga pogrešna uvjerenja o klitorisu, uključujući i ono da je to samo mali, beznačajni izbočeni dio. Rani anatomski pregledi često su zanemarivali ili pogrešno prikazivali njegovu punu strukturu. U stvari, to je organ koji je čvrsto (ako ne i isključivo – jer se još uvijek razmatra ima li kakvu drugu ulogu) vezan za seksualni užitak. Ristić nam kaže kako nije čudno što obični ljudi ne znaju kako izgleda taj dio tijela jer je to i sama spoznala tek nakon deset godina medicinskog obrazovanja, završene medicinske škole i medicinskog fakulteta.

- Ja sam također znala o klitorisu da je to jedna tačkica, jedno "zrno graška" koje se nalazi na vrhu vulve jer je tako bilo ucrtano u medicinskom atlasu. Potpuno je normalno da ljudi ne znaju te stvari. Ako mi lekari, koji smo relativno skoro završili taj fakultet, nismo imali tu informaciju, ne može to da ima ni normalan svet koji nema medicinsko obrazovanje – pojašnjava.

Ristić preko svog profila na Instagramu dijeli edukativne sadržaje vezane uz intimno zdravlje, higijenu i seksualnost. Kaže nam da njene pratiteljice traže savjete za niz problema i tegoba: od bolnih odnosa, poremećaja orgazma, vaginalnog imuniteta, vaginalnih gasova preko tegoba s menstruacijom do hemeroida, bježanja mokraće ili stolice.

Prisjetila se kako je i sama imala probleme koji su se ticali zdravlja mišića karličnog dna (skup mišića i vezivnog tkiva koji se prostiru između stidne kosti i trtične kosti), a na koje su "klasična medicina i doktori različitih specijalizacija imali jedan te isti odgovor: da je tako prosto normalno kod nekih žena ili da se treba rešiti operacijom". Tada je krenula s istraživačkim radom koji ju je doveo do "čitave lepeze funkcija mišića karličnog dna koje su toliko bitne i važne za žensko telo i za zdravlje generalno". Dodaje i kako je sretna što se situacija ipak mijenja i što nije jedina koja priča "o stvarima koje su normalne".

Iako u našem društvu postoji niz kočnica za otvorene rasprave o seksu i intimnosti, kreatorice sadržaja s društvenih medija polako preoblikuju način na koji govorimo o tome. Kombinirajući iskustvo, stručnost, ali i humor ili čak ranjivost, ne samo da pružaju vrijedne informacije o seksualnom zdravlju, užitku, pristanku i osobnim granicama, već i potiču ostatak svoje zajednice na dijalog i samoosnaživanje.

Marija Ristić

Logično, na engleskom jeziku postoji znatno više takvih sadržaja, ali i domaći Instagram može se pohvaliti jakim ženskim snagama. Iako ovom prilikom nismo s njima razgovarale, vrijedno je spomenuti neke od njih: Dragana Dukuljev, Paula Brečak, Tamara Petrović.

Ona s kojom smo uspjele izmijeniti par riječi je Nina Baljak, Vinkovčanka s novosadskom adresom, koja na Instagramu i TikToku "otvoreno govori o ženskoj seksualnosti, mentalnom zdravlju, brizi o sebi". Ima šest godina iskustva rada u medijima, a nama se opisala kao "feministkinja, borkinja za ljudska prava i (online) aktivistkinja".

Prema njoj, velik broj ljudi ima iskrivljenu sliku o seksu, a posebice o ženskom užitku u njemu, zbog snažnog utjecaja popularne kulture, pornografskih sadržaja, religijskih učenja i društvenog posramljivanja žena.

- U pop-kulturi, serijama i filmovima ženski je užitak najčešće stavljen u drugi plan, o njemu se zapravo malo govori, dok se istovremeno žene seksualiziraju te su prikazane kroz muški pogled. Pornografija prikazuje potpuno nerealnu sliku seksa, u kojoj je užitak uglavnom performativan i usmjeren na zadovoljenje muške publike. Ovaj prikaz stvara iskrivljene percepcije i može dovesti do nerealnih očekivanja u stvarnom životu, što utječe na stvarni užitak i intimu kod oba partnera. Tradicionalna religijska učenja često promoviraju ideje koje seksualnost vežu isključivo za brak i reprodukciju, dok ženski užitak uopće nije tema razgovora ili je čak stigmatiziran. Na taj se način žene uče da je njihov užitak manje važan ili nepoželjan, što često dovodi do potiskivanja njihovih stvarnih potreba i osjećaja krivnje ili srama.

Društveno posramljivanje žena, zbog otvorenog izražavanja seksualnosti, nastavlja ona, duboko je ukorijenjeno i često prati dvostruke standarde.

Jedan od pokazatelja većeg zanimanja za žensku seksualnost iz ugla znanosti je razvoj proizvoda u industriji igračaka za odrasle, koja sada uključuje inovacije posebno usmjerene na ženski užitak, kaže Nina Baljak

- Dok se muškarce ohrabruje da izražavaju svoju seksualnost, žene koje to čine često su stigmatizirane i prikazane kao "promiskuitetne" ili "lake". Ovo posramljivanje čini da žene skrivaju ili ignoriraju vlastiti užitak, što dodatno pridonosi iskrivljenoj slici o ženskoj seksualnosti.

Objašnjava nam i kako je za razumijevanje vlastitog tijela i zdravlja ključan seksualni odgoj, ali da će mladi, dok to ne postane stvarnost, ovisiti o sadržaju na internetu.

- Zbog uplitanja crkve u obrazovni sustav te ultrakonzervativnih stranaka, Hrvatska i dalje nema seksualni odgoj u školama. Posljedica toga je velika needuciranost mladih, koja može dovesti ne samo do neželjenih trudnoća, već i do nasilja u odnosima u vrlo ranoj dobi. Kreatori sadržaja na društvenim mrežama tako postaju izvor informacija o temama koje bi trebale biti dio formalnog obrazovanja – kaže Baljak, ali dodaje da problem nastaje kada osobe, koje imaju veliku popularnost na društvenim mrežama, šire dezinformacije, posramljuju ljude zbog određenih stvari te umjesto pozitivne edukacije doprinose jačanju predrasuda o ženskoj seksualnosti.

S njom smo se vratile na temu koju smo ranije načele, a to je koliko se znanost bavi ženskim užitkom. Objasnila je da, iako su se prvi značajni pomaci dogodili 50-ih i 60-ih, tek krajem 20. i početkom 21. stoljeća ženski užitak postaje predmet ozbiljnijih istraživanja. Razlog tome su, nastavlja, feministički pokreti, "koji su utjecali na rast zanimanja za žensko seksualno zdravlje i užitak, kao i napredak u neuroznanosti i psihologiji".

- Danas se sve više studija bavi ženskom seksualnom reakcijom, zadovoljstvom i seksualnom disfunkcijom, a posebna pažnja posvećena je istraživanju klitorisa. Isto tako, jedan od pokazatelja većeg zanimanja za žensku seksualnost iz ugla znanosti je razvoj proizvoda u industriji igračaka za odrasle, koja sada uključuje inovacije posebno usmjerene na ženski užitak – kaže.

I zaista, sudeći po sadržajima i recenzijama koje objavljuju žene po društvenim mrežama, tržište seksualnih igračaka razvija se u smjeru koji odražava suvremeno shvaćanje ženskog užitka, nadilazeći stariji dizajn u obliku penisa koji je nekada dominirao industrijom.

Nina Baljak

Na primjer, današnje igračke poput vibratora i stimulatora dizajnirane su za određene zone te stvaranje osjeta koje mnoge žene smatraju ugodnijim od tradicionalne penetracije. Naravno, takav napredak još uvijek isključuje brojne žene kojima je ta igra preskup sport, kao i one koje za igračkama neće posegnuti iz drugih razloga, recimo nedostatka znanja, privatnosti ili partnerskog razumijevanja.

Uz to, recenzirati takve proizvode, ali i generalno govoriti o seksu na društvenim mrežama, posebice kad se radi o ženama iz manjih sredina, a realno nijedno balkansko mjesto nije baš velegrad, neminovno znači dovlačenje kohorte trolova na objave i u inboxe. Kako nam kaže Baljak, društvene mreže mač su s dvije oštrice.

- One daju prostor za besplatnu edukaciju ljudi, povezivanje i dijeljenje priča kojima se međusobno povezujemo. No često nam pokazuju koliko kao društvo još moramo napredovati. Ovo posljednje se očituje u negativnim komentarima koje čitam svakodnevno. Takvi komentari reflektiraju predrasude i nerazumijevanje – pojasnila je.

Kaže nam kako uz žive trolove, otvorenu komunikaciju i edukaciju otežavaju i digitalne platforme jer postoji zabrana korištenja riječi kao što su "seks" i "klitoris" te uklanjanje videa u kojima se vidi igračka za odrasle.

Naime, kada je Instagram prije nekoliko godina ažurirao smjernice zajednice usmjerene na zaustavljanje "seksualnog iznuđivanja", cijeli niz korisničkih računa povezanih sa seksom, uključujući one certificiranih seks edukatorica, pao je u nemilost neselektivnog automatskog moderiranja. No većina njih je uspjela doskočiti toj cenzuri pa na mrežama pišu seggs, org@zam ili @nal kako bi izbjegli strojno prepoznavanje riječi.

Ipak, naglašava Baljak, cenzuri unatoč, društvene mreže omogućuju dosezanje velikog broja ljudi i pokretanje važnih tema. Poput Ristić, i ona primjećuje kako se situacija mijenja.

- Sve više žena danas dijeli svoje priče, postavljaju se pitanja o njihovim željama i granicama, a fokus se sve češće stavlja na žensku autonomiju i zadovoljstvo. Vidim pomake u većoj zastupljenosti ženskih glasova i iskrenih iskustava na društvenim mrežama i u medijima, osobito zapadnije od Balkana. S druge strane, ne mogu ne primijetiti veliki broj mladih osoba, osobito mladih muškaraca, koji u ženskoj seksualnosti vide nešto prljavo i (po)grešno. No baš zbog toga i takvih - trebamo glasno i otvoreno o ženskom užitku! – zaključuje ona.

 

Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.