U dijelovima Srbije i dalje se, pod strogom policijskom prismotrom, održavaju povremeni prigodni skupovi u spomen na desetu godišnjicu smrti Dimitrija Tucovića, radničkog tribuna i jednog od osnivača Srpske socijaldemokratske partije.
"Historija socijalističkog pokreta u Srbiji i njegov izraziti borbeni duh tijesno je vezan za Tucovićevo ime" podsjećaju novine. "Ali ne samo u Srbiji već i na slavenskom jugu, u cijeloj Internacionali njegovo je ime bilo poznato kao ime jednog od najnepomirljivijih i najspremnijih revolucionara…kada su se socijalisti odlučivali o svom držanju u slučaju evropskog konflikta, stajao je pokojni Tucović odlučno uz Lenjina i Rosu Luxemburg…
Njegovo aktivno sudjelovanje u ratu plod je njegovog muškog temperamenta, koji mu nije dozvolio da se… izvuče iz opasnosti u kojoj se nalazio cio srpski narod. Jedan od najvećih protivnika rata pao je kao njegova žrtva… Poginuo je u borbi s Austrijancima krajem studenog 1914. kod Lazarevca, na Vrapčevom brdu, u blizini mjesta gdje je i sahranjen…"
Zagrebački tramvaj našao se na žestokom udaru nezadovoljnih putnika, uglavnom činovnika i radništva, koji da su nepravedno zakinuti u izdavanju – besplatnih i pogodovnih karata! Sve to ponukalo je Slobodne novine da naprave analizu.
Navodi se da ih je u listopadu dobilo 4250 građana – od čega 1517 državnih i 440 gradskih činovnika, 110 tramvajskih zaposlenika i zaposlenika Gradske štedionice, 200 karata podijeljeno policajcima, 20 cestarima, 16 novinarima, 210 gradskim zastupnicima i namještenicima…
Tek sada je proključalo među građanima: čemu dijeliti besplatne i pogodovne karte onima koji si karte mogu kupiti, kažu i pitaju: A što je sa sirotinjom? Predlaže se stoga ubuduće pravednija raspodjela.
U jednom sarajevskom kinematografu se prikazivao film "Higijena braka" koji je na svoj način govorio o ženama i njihovim pravima, jedan dan prikazivan za dame, a drugi dan za gospodu. Ali, nekolicina obijesnih mladića preobukla se u ženske haljine i uspjela ući na projekciju za dame. Pritom su zbijali šale na račun žena. Uz pomoć policije su izbačeni.
Advokat francuskog kapetana Rajmonda Carliera podnio je beogradskom sudu zahtjev za obnovu procesa. Carlier je u svibnju 1924. osuđen na 20 godina robije zbog smrti svoga prijatelja Jeana Isellia, trgovca drvetom iz Ciriha.
Iselli je u listopadu 1923. nađen otrovan, ali i s metkom u tijelu, u sobi broj 48 beogradskog hotela Palace. U presudi je tada stajalo: "Carlier je doveo Isellia u Beograd, iako je imao mogućnosti da se s njim nađe i u Švicarskoj. Jedini mu je mogao stavljati otrov u hranu, pošto mu je vrlo često posluživao jelo.
U lijeku koji je nađen u pokojnikovu organizmu doza arsena bila je smrtonosna. Arsen mu je davan od 8. do 14. listopada 1923… Iselli nije, dakle, ubijen revolverskim metkom, već otrovan…" Sada Carlierov advokat tvrdi da "ima dokaze koji ukazuju na mogućnost da je ubojstvo izvršila neka treća osoba…