Trebaju li mladi učiti o seksualnosti na greškama ili na nastavi, na tulumu ili predavanju, od svećenika ili nastavnika?
Okruglim stolom na tu temu CESI je upozorio na problem nepostojanja sveobuhvatne seksualne edukacije u školama pa smo od Grada Zagreba zatražili konkretan redoslijed uvođenja istog u škole. Trenutno se u hrvatskim školama o seksualnosti uči kroz međupredmetnu temu "Zdravlje" u kojoj se seksualnosti i reproduktivnom zdravlju pristupa na neadekvatan način jer se on bazira na medikalizaciji seksualnosti, a izostavljaju se teme rodnih stereotipa, ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja i LGBTIQ+ osoba.
S obzirom na to da Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava postojeći model učenja, naš zahtjev prema Gradu Zagrebu je da se seksualno obrazovanje uvede u zagrebačke osnovne i srednje škole kao izvannastavna aktivnost, po uzoru i principima kako je uveden Građanski odgoj i obrazovanje u Zagrebu. Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, na okruglom stolu je izjavio kako će Grad Zagreb prije ljeta prezentirati sveobuhvatni program u osnovnim i srednjim školama vezan za zdravlje te se nadamo da će to obećanje i ispuniti.
Smatrate li da je potrebno u škole uvesti seksualno obrazovanje?
Situacija je hitna jer su mladima znanja, informacije i vještine koje nudi seksualno obrazovanje potrebna odmah. Postoji velika potreba mladih, roditelja i nastavnika/ca da seksualno obrazovanje bude uvedeno u škole. Rezultati javnog mnijenja (IPSOS za CESI 2021.) govore u prilog visokoj podršci uvođenja sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja gdje 78 posto građana/ki smatra da u škole treba uvesti sveobuhvatno seksualno obrazovanje.
Među mladima je prisutna visoka razina neznanja i neinformiranosti o temama seksualnosti, reproduktivnog zdravlja, o kontracepciji, vlastitom tijelu, vezama/partnerskim odnosima, emocionalnoj dimenziji seksualnosti, rodno-uvjetovanom nasilju, seksualnom nasilju, rodnoj ravnopravnosti, LGBTIQ+ temama. Vidljiva je i prisutnost rodnih stereotipa o ulogama muškaraca i žena, te homofobni i transfobni stavovi. Također, mladima nedostaju i vještine koje su potrebne za ostvarenje ravnopravnih i kvalitetnih veza, a prisutno je i nasilje u vezama mladih.
CESI je proveo analizu sadržaja preventivnih programa i izvannastavnih aktivnosti vezanih uz seksualnost i seksualno i reproduktivno zdravlje u kurikulumima OŠ i SŠ u gradu Zagrebu za školsku 2023./24. godinu.
Analizom je utvrđena slaba zastupljenost, odnosno nedostatak ovih sadržaja. Ukoliko su prisutni, ovi sadržaji se najčešće provode kroz predavanja školskih liječnika/ica ili kroz predavanja udruga te se svode na jedan školski sat godišnje. Istodobno, organizacije civilnog društva koje provode sadržaje vezane uz seksualnu edukaciju kontinuirano izvještavaju o postojanju velike potrebe od strane škola, odnosno, učenika/ica ali i nastavnika/ica za ovakvim sadržajima.
Istraživanje Statusa M, provedeno početkom ove godine, o stavovima učenika/ca i nastavnika/ca srednjih škola o seksualnom obrazovanju u Gradu Zagrebu ističe ogromno neznanje mladih o ovim temama, primjerice o vlastitom tijelu i seksualnosti, konceptu pristanka u seksualnosti ili rodno uvjetovanom nasilju. U nedostatku podrške obrazovnih institucija, mladi traže informacije van škole te uče na temelju vlastitog iskustva, od vršnjaka, medija ili putem pornografije.
Nedavna studija o seksualnom ponašanju mladih u Hrvatskoj ističe kako su razine rizičnog ponašanja već 15 godina razmjerno visoke
Rezultati studije su očekivani s obzirom da nemamo seksualno obrazovanje u školama. Ukazuju na važnost i potrebu ulaganja u prevenciju i edukaciju mladih o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Studija je utvrdila ne samo da su razine rizičnog seksualnog ponašanja među mladima u posljednjih 15 godina razmjerno visoke (osobito neredovita upotreba kondoma), nego i da je razina znanja o spolno prenosivim bolestima niska.
Stupanj znanja o klamidijskoj infekciji je relativno nizak – četvrtina ispitanih nije dala niti jedan točan odgovor, a samo nešto manje od 10 posto ispitanih je dalo sve točne odgovore. Stoga i autori/ce studije ističu važnost uvođenja obrazovnih sadržaja koji će doprinijeti očuvanju i unapređenju reproduktivnog i seksualnog zdravlja mladih. Nedostatak znanja o seksualnosti i određenih vještina rezultira rizičnim seksualnim ponašanjem. Dok god u školama ne budemo imali seksualno obrazovanje, situacija će ostati nepromijenjena.
Više od polovice mladih doživljava neki oblik nasilnog ponašanja u partnerskim vezama?
Ti podaci rezultat su nepostojanja prevencije i edukacije te nebrige društva za zdravlje i dobrobit mladih. Mladima su potrebna znanja i vještine kako bi mogli ostvariti kvalitetne i ravnopravne veze/odnose, odrasli im moraju u tome pomoći i tu prvenstveno vidimo odgovornost obrazovnog sustava. U trenutnoj hrvatskoj političkoj situaciji, ovo je prilika za vladajuće u Gradu Zagrebu da pokažu svoju vjerodostojnost i budu brana krajnjoj desnici koja već u medijima iskazuje tendenciju ugrožavanja teško stečenih ljudskih prava.
Edukacija o seksualnosti ključna je za sprečavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja, iskorištavanja i nasilja. Sveobuhvatno seksualno obrazovanje doprinosi smanjenju rodno uvjetovanog nasilja informirajući i osvještavajući mlade o postojanju društvenih normi, stavova i ponašanja koji doprinose takvom ponašanju (mizogina uvjerenja, rodno-stereotipni stavovi, homofobija, transfobija). Ono promovira rodnu ravnopravnost i uvažavanje različitosti, pruža informacije potrebne za shvaćanje različitih (i neravnopravnih) odnosa moći u vezama te razvija vještine potrebne za ostvarenje ravnopravnih odnosa i veza.
