Zašto Gong apelira na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih?
Gong smatra nedopustivim da se više od 70 posto učenika strukovnih škola liši sadržaja neophodnih za život u društvu. Najavljenom reformom strukovnog obrazovanja četverogodišnje strukovne škole imat će samo jedan sat Politike i gospodarstva tjedno umjesto dosadašnjih dva, a trogodišnji programi u potpunosti ostaju bez tog sadržaja.
Smatramo iznimno problematičnim da više od 30 posto srednjoškolaca ostaje bez sadržaja koji su im bitni da se formiraju u aktivne građane i građanke. Strukovne škole već u startu imaju manji broj općeobrazovnih predmeta kroz koje se građansko obrazovanje može podučavati, a ukidanjem PiG-a taj se prostor dodatno zatvara. Stoga tražimo da se učenicima i učenicama svih srednjih strukovnih škola osigura obavezno građansko obrazovanje.
Gong od sredine prošle godine aktivno prati reformu strukovnog obrazovanja te smo više puta javno reagirale upozoravajuću da je inicijalno planirano ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u srednjim strukovnim školama. S drugim udrugama obratile smo se i nadležnom ministarstvu, Agenciji za strukovno obrazovanje, ali i javnosti naglašavajući koliko je važno za društvo i budućnost ove zemlje da Politika i gospodarstvo ostane obavezni predmet u školama. Ministarstvo je tada uvažilo naše apele, kao i one brojnih nastavnika i nastavnica. PiG kao predmet tako ostaje u četverogodišnjim strukovnim školama, no ipak se ukida u trogodišnjim programima zaključeno je iz izvješća o provedenom savjetovanju objavljenom krajem prošle godine.
Kakve ste im preporuke dostavili?
U svojim preporukama istakli smo da građansko obrazovanje mora biti dio strukovnog obrazovanja, da je potrebno uložiti napore za stručnim usavršavanjem odgojno obrazovnih djelatnika i provoditi empirijska istraživanja o ovoj temi jer ih jednostavno nema dovoljno.
Osim navedenog, izdvojili smo primjer Italije, koja nakon reforme od 2020. godine uvodi građansko obrazovanje kao međupredmetnu temu s obveznim brojem sati provedbe. Ističemo da se Građanski odgoj i obrazovanje od 2019. provodi i u Hrvatskoj kao međupredmetna tema no ne postoji sustavna evaluacija ni kontrola implementacije takvog načina provedbe pa se ono u praksi rijetko provodi. Uvođenjem obveznog broja sati, sadržaji građanskog obrazovanja bili bi ozbiljnije shvaćeni i što je bitnije dostupni svim učenicima jednako.
Sve preporuke temelje se na komparativnoj analizi europskih praksi pod nazivom "Građansko obrazovanje u strukovnim školama" autora Berta Šalaja koju smo objavili krajem prosinca. Analizom smo proučavali na koje načine se građansko obrazovanje provodi u strukovnim školama u Hrvatskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Austriji, Norveškoj i Engleskoj. Došli smo do zaključka da je građansko obrazovanje prilično marginalizirano u strukovnim školama, nastavnici i nastavnice nisu dovoljno kompetentni za podučavanje tema iz područja demokracije, a škole su usmjerene na praktični dio čime se učenike i učenice priprema isključivo za tržište rada, a ne za život građana i građanki.
Na koji način im se može nadoknaditi ukinuti predmet, kako mogu doći do znanja o političkom i društvenom životu zajednice?
Osim međupredmetne provedbe s obveznim brojem sati, unutar formalnog obrazovanja moguće je učiti o temama iz područja političke pismenosti kroz izvannastavne i izborne predmete. Tu naravno učenici ovise o volji ravnatelja da takve sadržaje učine dostupnima u svojim školama.
Formalni obrazovni sustav jedan je od najvažnijih činitelja političke socijalizacije i, za razliku od obitelji, vršnjaka, medija i drugih činitelja, jedini je kanal kojim država može utjecati na političku socijalizaciju svih građana i građanki na jednaki način. Tu je bitno spomenuti nastavnike i nastavnice kao važne čimbenici poticaja učenika na aktivno sudjelovanje u društvu u kojem žive pa stoga njihovo neformalno obrazovanje i stručno usavršavanje kroz koje uče o novim alatima i metodama podučavanja, smatramo iznimno važnim. Upravo zato, Gong više od deset godina provodi edukacije stručnog usavršavanja kako bi inspirirali i pomogli odgojno-obrazovnim djelatnicima i djelatnicama pri kreiranju kvalitetnog sadržaja građanskog obrazovanja.
Do znanja o demokraciji i participaciji u zajednici moguće je doći i putem neformalnog obrazovanja, kroz pohađanje raznih radionica, ali i neformalnog znanja koje se stječe aktivnim sudjelovanjem u samoj zajednici bilo kroz aktivizam i volontiranje u organizacijama civilnog društva, u mjesnim odborima, angažmanom u školskim klubovima, sudjelovanjem u humanitarnim akcijama i drugim aktivnostima u svojoj zajednici.
Zašto je bitno ponuditi im novi oblik građanskog obrazovanja?
Živimo u vrijeme kad povjerenje u institucije konstantno opada, mladi su izloženi velikom broju dezinformacija, njihov primarni izvor informiranja su društvene mreže na kojima se nalazi bezbroj neprovjerenih i potencijalno lažnih informacija. Građansko obrazovanje služi tome da mlade osposobi za život u takvom svijetu, da ih nauči kritički razmišljati, da im pruži znanja i vještine potrebne za samostalno i informirano donošenje odluka i sudjelovanje u političkim procesima. Njegova uloga je da stvara mlade koji znaju svoja prava i obveze i koji shvaćaju da nisu samo radnici i radnice već da je njihova uloga u društvu puno šira i sveobuhvatnija.
