U Zagrebu se 6. i 7. marta održavaju 12. Dani otvorenih podataka, dvodnevna konferenciju koja se bavi otvorenošću podataka i pristupom informacijama, između ostalog i u cilju poboljšanja pripreme i kvalitete izbora.

- Smisao Dana je upoznavanje s načinom korištenja otvorenih podataka s ciljem da građani i aktivisti mogu vršiti nadzor u cilju poboljšanja života u različitim segmentima. Ova dva dana bavimo se i podacima o izborima, razotkrivanjem botova, predstavljanjem novih projekata, postizanjem transparentnosti financija, razotkrivanjem imovine u inostranstvu i pomaganjem građanima u njihovim lokalnim zajednicama - rekla nam je direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.

- Hrvatska je krenula jako dobro s otvorenošću podataka, ali zadnjih godina stagnira. Nama je zanimljiva situacija uz registar birača, jer su to važni podaci za izbore. Ne vidimo najavu Vlade da će ići u smislu sređivanja tog registra, iako je on u interesu svih građana zbog jednakosti biračkog prava, kao i povjerenja u izbore. Kad imate prenapuhan registar birača, onda se otvara prostor za manipulaciju ili bar za teorije o mogućim manipulacijama. Osim toga, važan je i zbog participacije građana jer nije svejedno ako za referendum trebate skupiti 360.000 ili 310.000 potpisa - kazala je Ivković Novokmet.

- U Gongu smo usporedili broj punoljetnih stanovnika s brojem birača po jedinici. Iz te tablice vidimo da je u svim jedinicama broj birača prenapuhan. Ako je odstupanje u najuređenijoj izbornoj jedinici, onoj trećoj, osam posto, a čak 20 posto u petoj izbornoj jedinici, onda je jasno o kolikom se tu nesrazmjeru radi - naglasila je.

Da je nužno imati vjerodostojan registar birača, ali i hitno usklađivati izborno zakonodavstvo, složili su se i ostali učesnici rasprave na temu podataka i izbora, koju je moderirala novinarka Mila Moralić.

- Uvođenjem registra stanovništva imat ćemo pouzdane informacije gdje pojedina osoba stvarno živi i radi. Porezi i prirezi potiču stanovnike na krivo prijavljivanje prebivališta, postoji motiv da se netko prijavi u Samoboru umjesto u Zagreb kako bi ostvario pogodnosti u smislu manjih izdvajanja - rekao je Marko Krištof, stručnjak iz Fine.

- Dobar dio opozicijskih stranaka podržava Gongov model izbornih jedinica, suglasne smo s tim da imamo šest izbornih jedinica s različitim brojem zastupnika. Nama treba sustav koji je osmišljen ispočetka i to nam treba biti prvo i najvažnije izborno obećanje - istaknula je Dalija Orešković, članica Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.

Njena kolegica iz Odbora za Ustav, Sandra Benčić naglasila je da nema političke hrabrosti vladajućih da se uredi registar birača niti izborne jedinice prema Gongovom modelu, a nema ni političke hrabrosti da se stvori stručna šira radna grupa koja će pristupiti stvaranju izbornog zakonika, jer različita pravila za različite izbore stvaraju zbunjenost.

- Vrlo je problematično što ne znamo ni stvarnu izlaznost na izbore, budući da kao država nemamo pojma koliko je zaista birač(ic)a, kazala je.

Najavljeno uređivanje izbornog zakonodavstva za 2026. je prilika za poboljšanje i usklađivanje legislative, jer građane zbunjuje da na lokalnim izborima moraju glasati isključivo u mjestu prebivališta, rekao je Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Prisutni su mogli čuti i kako razotkrivati botove, trolove i lažne račune, o čemu je Gong iz lanjske superizborne godine skupio znatno iskustvo.

– Lanjski hrvatski izbori ostat će zapamćeni po razotkrivenim slučajevima koordinirane upotrebe lažnih računa, s kojima se jačala digitalna vidljivost političkih kandidata i poticala iskrivljena percepcija masovnosti biračke podrške. Lažni računi postaju sve suptilniji i sofisticiraniji, što njihovu detekciju čini izazovnom - rekao je Gongov stručnjak za digitalne alate Matej Mikašinović Komšo koji je demonstrirao kako prepoznati "lažnjake" na društvenim mrežama i onda ih prijaviti policiji, medijima ili samim mrežama.

Sergej Županić iz Gonga predstavio je novi digitalni alat Parlametar Zagreb pomoću kojeg će Zagrepčani moći pratiti rad zastupnika Gradske skupštine. Pitali smo ga kakva je situacija oko digitalnih alata za pomoć građanima koje je Gong ranije razvio.

- Imamo pravo znati (IPZ) je digitalna platforma za slanje upita prema Zakona o pravu na pristup informacija. U deset godina postojanja, preko te platforme je poslano nešto manje od 12.000 zahtjeva - rekao je Županić i naglasio da po tom pitanju Hrvatska čak i u poređenju s drugim državama EU-a dobro stoji i da se nada da će tako i ostati.

- Popravi to je digitalna platforma za prijavu kvarova koje treba popraviti i ona postoji od 2021. Trenutna mjesečna frekvencija popravaka po prijavama je 15 - zaključio je.