Novosti

Politika

Brano Mandić: Hrvatska i Crna Gora imaju strah od komunikacije

Na popisu stanovništva iz 1991. bilo je samo tri posto Srba. Danas imamo 34 posto. Ranije su se ti ljudi izjašnjavali kao Crnogorci. Sada oni koji rade u korist Vučića žele u Crnoj Gori potpuno odvojene narode, kazao je crnogorski kolumnist i pisac Brano Mandić u emisiji Vide TV Zavidavanje

Large mandic

Bruno Mandić i Ladislav Tomičić u Zavidavanju (foto Vida TV)

Nažalost, Hrvatska i Crna Gora razgovaraju samo o brodu Jadran i dva logora, Morinju i Lori. To je naša dijagnoza straha od komunikacije, karikirao je crnogorski kolumnist i pisac Brano Mandić u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici.

“Logori su davno postali dio političke trgovine, strašni čipovi neodgovornih kriminalaca. Kako je netko u stanju da se bavi logorom Jasenovac za dnevnopolitičke svrhe?”, dodao je Mandić podsjećajući na “Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen", koju je parlament Crne Gore usvojio 28. lipnja prošle godine u znak svojevrsnog odgovora na podršku Hrvatske Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koju je Opća skupština UN-a usvojila 23. svibnja 2024.

Istodobno, kaže Mandić, Crnogorce je “duboko sramota” sudjelovanja njihove zemlje u napadu na Hrvatsku 1991. “Crnogorski građanin osvijestio je to i postidio se. Bio je to dio kampanje koja je dugo trajala s vrha vlasti”.

Mandić ocjenjuje kako današnja Crna Gora “nema političku artikulaciju”, te da je na djelu “apsolutna kriza državnosti, parlamentarizma i osnovnih političkih principa demokratije”. Dodao je kako u crnogorskoj politici postoji “identitetski bug”, neka vrsta “dvojnog identiteta”. “Postoji srpski identitet s kojim se mora politički raditi. To nije čudno: Cetinje je lošim putevima bilo odvojeno od drugih krajeva Crne Gore, do kojih se nije moglo doći. Čitav sjever zemlje razvijao se pod drugim političkim ozračjem”, objasnio je.

“Danas se srpsko-crnogorska priča pokušava etnificirati na način Bosne, da se tu radi o nekim konstitutivnim narodima i slično”, kazao je Mandić. Nije, drži on, uvijek bilo tako, ali “Milo Đukanović radio je vrlo jako na srpsko-crnogorskom antagonizmu”. “Na popisu stanovništva iz 1991. bilo je samo tri posto Srba. Danas imamo 34 posto. Ranije su se ti ljudi izjašnjavali kao Crnogorci. Devedesetih, čovjek koji je govorio uime srpske ideje pripadao je crnogorskoj unutrašnjoj političkoj dinamici. Sada, predstavnici partija koje rade u korist Vučića rade na tome da u Crnoj Gori postoje potpuno odvojeni narodi”, kazao je Mandić.

On međutim mislim da se to ne može postići. “Nitko ne želi tu vrstu antagonizma. Može Vučić da plati, da krene s medijskim pritiscima, ali ne možeš da zaustaviš život. Đeca više ne gledaju Skupštinu, jer nema nikakav sadržaj”, kaže Mandić.

Ipak, pokušaj unutarnje etničke podjele zemlje nosi teške posljedice za politički krajolik. “Novina u predsjedniku Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću je pokazala koliko je velika ideološka rupa nastala i užasan neoliberalni zalet uzet da se sve u Crnoj Gori što prije proda”, kazao je Brano Mandić.

Mandić je govorio i o crnogorskom i balkanskom patrijarhatu koje smatra pogubnima, svom uvjerenju da bi narodi bivše Jugoslavije u vlastitom interesu trebali raditi na nekoj vrsti ponovnog zbližavanja, ali i o drugim temama, među kojima je i trauma gubitka petogodišnje kćeri Selene, koja se razboljela i umrla.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više