Sedam je predsjedničkih kandidata čije ime će se pojaviti na listićima za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, čiji se prvi krug održava 19. marta. Državna izborna komisija (DIK) utvrdila je i redosljed kandidata, a on je: Milo Đukanović, Jakov Milatović, Andrija Mandić, Jovan Radulović, Goran Danilović, Aleksa Bečić i Draginja Vuksanović-Stanković. Inače, Crna Gora se nalazi u nekoj vrsti vakuuma, jer je već šest mjeseci vodi vlada kojoj je izglasano nepovjerenje. Po svemu sudeći takva će vlada egzistirati bar još koji mjesec, dok se ne postigne dogovora o novim parlamentarnim izborima. Zato je ulog na ovim predsjedničkim izborima daleko veći nego inače.
- Za građane ovi izbori presuđuju da li Crna Gora može i želi da nastavi ka Evropskoj uniji i da li može i želi uopšte da opstane kao država - ističe Danica Nikolić, glavna urednica podgoričkog mportala.
Kontra aktualnom predsjedniku kog smatraju čovjekom koji vodi ka EU, stoje trojica kandidata (Mandić, Bečić i Milatović) koji su ili čije su stranke u nekom trenutku bile dijelom vlasti nakon prošlih izbora na kojima je Demokratska partija socijalista prvi put izgubila vlast. To za našu sagovornicu nije iznenađenje jer, tvrdi ona, glavna karakteristika lidera crnogorske političke scene je sujeta "koju nijesu u stanju da prevaziđu čak ni zarad višeg cilja."
- Gledali smo godinama unazad munjevite uspjehe novoosnovanih partija i isto tako munjevite padove, a kad napravite bilo kakvu analizu dolazite do jedinog rješenja takve propasti – sujeta. Zato me ne čudi što je toliko kandidata iz vladajućih partija – objašnjava Nikolić.
Ukoliko bude drugog kruga, on će biti održan 2. aprila. Kao potencijalni protukandidati Đukanoviću, za kog se vjeruje da će u njega ući, najčešće se spominju Milatović i Mandić. Nikolić vjeruje da će u drugom krugu svi podržati Đukanovićevog oponenta, ali napominje da će to stvoriti drugi problem.
- Kako međunarodnim partnerima objasniti da su podržali ili da ih je podržao kandidat Demokratskog fronta, kada se svi oštro suprotstavljaju učešću te partije u bilo kojoj grani vlasti zbog bliskih finansijskih i političkih veza sa Putinovim režimom? Gubljenje međunarodne podrške za mnoge ovdašnje partije značilo bi i nestajanje iz političkog života. Oni će odlučivati o tome da li žele podršku zapada ili utapanje u srpski i ruski svet - napominje ona.
Sama kampanja Andrije Mandića daleko je od njegovog političkog backgrounda posjednika titule četničkog vojvode. Pomirljivi tonovi, kajanje zbog izrečenog, a "ide se čak dotle da predstavnik vrlo konzervativne politike podržava Prajd i izvinjava se za svoje ranije nepromišljene izjave".
- Ljudi vole da čuju političare koji se izvinjavaju za svoja djela i nedjela i to ih tjera da razmisle. Ipak, Crna Gora je mala država i osim toga što se gotovo svi poznajemo međusobno, pa samim tim znamo i Mandića, djela političara ostavljaju mnogo dublji trag nego što je to slučaj u većim zemljama, zaključuje Nikolić.
Predizborne aktivnosti obilježila je i odluka DIK-a, koji nije prihvatio kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad, Milojka Spajića, zato što je pored crnogorskog imao i srpsko državljanstvo, pa je to mjesto kao suosnivač Pokreta popunio Milatović. Naša sagovornica vjeruje da bi Spajić zbog političke harizme koju posjeduje imao više šanse za ulazak u drugi krug, no naglašava da je on najviše ugrozio sam sebe i svoju buduću političku karijeru, jer ovi njegovi "gafovi" teško da će biti zaboravljeni. Odluka o neprihvatanju Spajićeve kandidature gleda se i kroz stranačku prizmu jer DIK sačinjavaju stranački kadrovi. Najviše članova imaju DPS i DF. Time su izbacili iz igre direktnog konkurenta. Nikolić ističe da se eliminacija političkih predstavnika u DIK očekivala nakon promjene vlasti, ali dodaje da svima odgovara da ostvaruju svoj politički uticaj i na taj način.
- Vjerujem da je samo djelimično bila politička odluka u pitanju, a da je ipak prevladala svijest da postoji mogućnost da Crna Gora za predsjednika dobije stranog državljanina, koji po sili zakona može da ostane bez crnogorskog državljanstva - kaže ona.
Sam Đukanović je među posljednjima istakao svoju kandidaturu, a to se desilo baš nakon što je DIK odbila kandidaturu Spajića, što su mnogi povezali jer je eliminiran najjači protukandidat, iako njegova kandidatura nije nikakvo iznenađenje. Nikolić ističe kako prema istraživanjima Đukanović sam generiše mnogo više glasova od partije koju predvodi te vjeruje da je to bio krajnji opredjeljujući faktor, a ne Spajić i odluka DIK-a. U Centru za monitoring i istraživanje ističu da postoje brojne netranstapentnosti i blokade posmatrača, kao i da nije došlo do obećane izborne reforme. Jedina razlika je što zakonske nedorečenosti sad koriste svi, a ne samo jedna stranka, napominju u CEMI.
