Naslov ovotjednog fragmenta ujedno je i naslov jedne lekcije za Treći razred osnovne škole u udžbeniku "Istražujemo naš svijet 3". Poznati su i često aplicirani koncepti kritičke analize diskursa koji nam pokazuju kako su školski udžbenici među najzanimljivijim materijalima za istraživanja kada želimo detektirati neke temeljne ideološke smjernice u nekom društvu i njegovom povijesnom vremenu te steći uvide o agitpropovskim politikama indoktrinacije najmlađih nam umova.
Kritička analiza diskursa, na primjer, dekonstruira znakovite metafore, alegorije i parabole u školskim udžbenicima koje su u funkciji konotativnog konstruiranja imaginarnih predstava o etničkom identitetu, državi i njenom teritoriju, općenito su u misiji ideološkog kreiranja osjećaja pripadnosti nacionalnom korpusu.
To je recimo slučaj onda kada se piše o "našim šumama kao plućima naroda", ili kada se autoceste na teritoriju vlastite države – bez obzira na to jesu li one u vlasništvu iste te države ili nisu – opisuju kao "vene nacije".
Aktualni školsko-obrazovni kurikulumi u ideološkom smislu dominantno su oblikovani na konzervativnom sjecištu nacionalno-konfesionalnog, to jest etničko-religijskog i ekonomsko-libertarijanskog, u svrhu promicanja kapitalističke kulture poduzetništva, menadžerstva i srodnih vrijednosti.
Kao krajnji ideal na tako oblikovanom horizontu ideologije, pomalja se lik nacionalno osviještenog malog Hrvata katolika, koji je usto opremljen poduzetničkim vještinama neophodnim kako bi se preživjelo u surovim uvjetima kapitalističkog svijeta. Tragom navedenog, lekcija "Budimo poduzetni" uči ovdašnje devetogodišnjake da je poduzetnik "marljiv, uporan i pripremljen", to je osoba koja ima "zamisao kako zaraditi novac", ali "na početku ne može biti siguran da će uspjeti ostvariti planiranu dobit".
Zato je male školarce potrebno već u djetinjstvu obučiti kako da pripreme poslovni plan, recimo kako da zarade novac prodajom keksa na školskom sajmu. No poduzetnici su i nešto više, uči mališane lekcija u nastavku. To su "ustrajne i marljive osobe koje svojim radom koriste zajednici u kojoj žive", one "pomažu potrebitima u zajednici".
Ovo zadnje apostrofiramo s posebnim zanimanjem jer očito se, u kontekstu vrijednosti aktualne ideologije, komunitarne aktivnosti podvode ideji poduzetništva. Ništa više vrijednosti kolektivnog društvenog organiziranja s ciljem pokušaja rješavanja zajedničkih nam problema.
Ne, sada je ideal oblikovati mlade umove razmišljanjima kako je pojedinačna, individualna poslovna inicijativa uzoriti način odnošenja spram općih društvenih izazova. Ne kako smo zajedničkim radom i kolektivnim naporima pronašli načine da riješimo neku izazovnu situaciju, već tko je među nama oblikovao i proveo najbolju poduzetničku zamisao, te je tako stekao status lidera.
