Nove tehnologije kao specifična, rastuća iskušenja, tematizirane su u ponedjeljak na Gongovom okruglom stolu „Superizborna godina u Hrvatskoj – novi izazovi u kampanjama“ koji je održan u Zagrebu. Poseban naglasak na koncu je stavljen na zaključak da bi nadležne institucije morale odgovornije i kvalitetnije reagirati na potencijalne izborne manipulacije u svom djelokrugu. No prije toga su predstavnici organizatora zadali glavne smjerove rasprave, pa je tako Oriana Ivković Novokmet, direktorica Gonga, uvodno istaknula kako digitalni segment postaje sve važnija komponenta političkih kampanja. Razvoj tehnologije pritom omogućuje „sve naprednije manipulacije s kojima izborna administracija sve slabije drži korak“.
Gong je zatim prezentirao neke momente iz svojih analiza, najprije one pod naslovom „Strani utjecaji na izbore – političko prepucavanje ili realna opasnost?“. Bruna Marinović, jedna od njezinih autorica, kazala je da su politički narativi u kojima se suparnike optužuje za zastupanje nečijih stranih interesa, osobina koju dijele sva tri promatrana aktera te analize – premijer, predsjednik RH, i stranka Domovinski pokret.
„Takva vrsta političke komunikacije najviših nositelja vlasti“, dodala je ona, „potiče porast političke netrpeljivosti, polarizacije, razara demokratski dijalog i narušava kvalitetu političke kulture, te se njome skreće fokus s mnogobrojnih stvarnih problema s kojima se Hrvatska danas susreće.“
Govoreći pak o saznanjima iz Gongove analize političkih narativa na društvenoj mreži TikTok, sudionica okruglog stola Ivana Kekin, saborska zastupnica i kandidatkinja stranke Možemo na predstojećim izborima za predsjednicu RH, rekla je kako joj se čini da „svi trebamo prihvatiti da su neki neformalni kanali postali važni u širenju političkih poruka, ali da su postali i kanali kojima se izrazito snažno šire i lažne vijesti i teorije zavjere“. Marija Selak Raspudić, nezavisna saborska zastupnica i također kandidatkinja za predsjednicu RH, primijetila je da se ankete danas „ne provode samo na klasični način u medijima, nego i na raznim društvenim mrežama, pa se o njihovim rezultatima piše, i to utječe na javno mnijenje”. Ona je pored toga navela slučaj „kandidata jedne stranke“ koji postaje „najpopularniji jer su očito botovi radili“, te se zatim neprestano pojavljuje u medijima, a kada taj kandidat postaje i službenim kandidatom stranke, tada mu popularnost pada.
„HAKOM ne nadzire digitalni sadržaj. Mi to ne možemo i nećemo raditi“, nastavio je zatim pomoćnik ravnatelja državnog regulatorne agencije Domagoj Maričić, obrazloživši da je u tome „ključna uloga pouzdanih prijavitelja“, a HAKOM je „veza između tijela zaduženih za nadzor sadržaja i onih koji trebaju taj sadržaj ukloniti”. Na to je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, dodala kako Hrvatska kasni s provedbenim zakonom o Aktu o digitalnim uslugama. „Akt je stupio na snagu, svi zastupnici su ga dobili na stol. Nismo sigurni kako će on u Hrvatskoj funkcionirati - što će raditi DIP, što HAKOM”, rekla je ona, pojašnjavajući i to da je teško institucijama biti proaktivne jer im nedostaje kadra i znanja, te imaju problem privlačenja kvalitetnih kadrova.
Konačno, prodekanica s Fakulteta političkih znanosti Milica Vučković izjavila je kako su velike digitalne platforme pronašle „podmukle načine kako zadržati našu pažnju, kako bolje reagirati i plasirati sadržaj koji je emotivan te vodi polarizaciji i radikalizaciji“. Stoga ih je, po njezinim riječima, nužno regulirati, ali je nužno i da regulatori aktivno vrše pritisak na platforme kako ne bi radile samo u svrhu povećanja svog profita, nego vodeći brigu i o javnom interesu. Poziv za okrugli stol je Gong inače uručio svim klubovima i saborskim strankama, te institucijama čije se djelovanje dotiče regulacije izbora, no već se i Državno izborno povjerenstvo ispričalo nedostatkom vremena zbog obaveza oko pripremanja predsjedničkih izbora koji bi se trebali održati - potkraj godine.
