Zakon o izbornim jedinicama odlukom Ustavnog suda prestaje vrijediti 1. listopada. Novi prijedlog zakona je u drugom čitanju u parlamentu i čeka povratak zastupnika nakon dvomjesečne ustavne stanke u radu Sabora. Gong je od Ministarstva pravosuđa i uprave zatražio da objavi imena članova za javnost misteriozne radne skupine koja stoji iza prijedloga Zakona o izbornim jedinicama. Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan prošloga je tjedna od ministarstva zatražio da se o tom pitanju – sastavu radne skupine – očituje u roku od osam dana.
Podsjetimo, cijeli proces izrade novog zakona o izbornim jedinicama, jednog od temelja demokratskog društva, odvijao se u krugu bliskom vladajućem HDZ-u. U apsolutnoj šutnji vladajućih, u javnosti su se pojavile spekulacije da novi model izbornih jedinica kroje istaknuta HDZ-ova imena: ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, osječko-baranjski župan Ivan Anušić, europarlamentarac Karlo Ressler i stranački veteran Vladimir Šeks, što je premijer Andrej Plenković demantirao riječima da novi zakon rade "stručnjaci iz ministarstva", čija su imena i dalje ostala nepoznata.
Kako u javnosti nije bilo dostupnih tragova da je uopće formirana bilo kakva radna skupina za izradu novog zakona, Gong je preko portala "Imamo pravo znati" još 26. svibnja zatražio od ministra Malenice da otkrije da li je radna skupina uopće sastavljena i tko su ti anonimni "stručnjaci iz ministarstva" o kojima je premijer govorio, ali je odgovor ministra izostao. Netransparentnost izrade zakona osudio je ne samo Gong nego i vodeći stručnjaci za ustavno pravo i politolozi. Jedanaest profesorica i profesora ustavnog prava s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku izrazilo je u otvorenom pismu zabrinutost zbog postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama i upozorilo na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije.
Čeka se odgovor
Pred saborskim zastupnicima je gotov prijedlog novog modela izbornih jedinica, s manjim modifikacijama kojima je minimalno ispoštovana odluka Ustavnog suda. Za pretpostaviti je da će novi zakon u Saboru biti usvojen, kao i da će se i on, kao i njegov prethodnik, naći pred Ustavnim sudom, na ocjeni ustavnosti pred samu izbornu godinu. Hoćemo li prije svega toga uspjeti saznati misteriozna imena osoba koje su sudjelovale u ovoj izbornoj kozmetici ili će iznuđeni odgovor ministra Malenice povjereniku za informiranje Pičuljanu biti samo zadovoljavanje forme? Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet ističe da je cijeli proces izrade Zakona o izbornim jedinicama tajnovit i kontaminiran.
- Obratili smo se povjereniku za informiranje zbog šutnje Ministarstva pravosuđa o članovima, odnosno sastavu radne skupine koja je izradila prijedlog novog zakona. Šuti se o nečemu što je trebalo biti ne samo javno nego je cijeli proces trebao biti puno uključiviji. Morao se postići bar minimalni društveni i politički konsenzus vladajućih, oporbe, struke, civilnog društva, jer se radi o temeljnim pravilima za sudjelovanje u izborima koja se tiču svih političkih aktera. Apsurdno je i štetno da Ministarstvo pravosuđa i uprave, čiji je zadatak osigurati brigu o pravosudnom sustavu i efikasnosti javne uprave, zapravo taji podatak o tome tko je član radne skupine. Vjerujem da radne skupine nije ni bilo jer da je postojala, morala bi postojati i odluka Ministarstva ili Vlade o njenom formiranju te tko su imenovani članovi – objašnjava Ivković Novokmet i upozorava da način na koji se mijenja izborni sustav pokazuje kvalitetu demokracije u jednoj državi.
- U našem slučaju još jednom se potvrdilo koliko je naša vlast zatvorena i nedemokratična u promjeni izbornih pravila. Jedno je sadržaj izbornog modela, uređenja izbornih jedinica, a drugo je pitanje samog procesa koji je pokazao koliko je vlast nedemokratična i neuključiva. Gong je višekratno isticao da se u demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju na uključiv i transparentan način. Nas ne zanima rezultat izbora, niti smo gradili naš model od šest izbornih jedinica na ideji kome bi taj model odgovarao, ali smatramo da je loš model od deset izbornih jedinica puta 14 saborskih zastupnika. Ovakvo ponašanje vlasti dodatno će urušiti povjerenje građana u institucije, ali i u sam izborni proces - navodi Ivković Novokmet.
Saborska zastupnica Dalija Orešković ističe da politička opcija na vlasti poistovjećuje sebe i svoju političku moć s državom i njenim institucijama u cjelini.
- O navodnoj radnoj skupini ne znamo ništa. Mislim da će ministarstvo na zahtjev povjerenika za informiranje formalno odgovoriti da su ga pisali službenici u resornom ministarstvu. Ako se i budu navodila neka imena, to će biti no name ljudi koji nisu presudno utjecali ni na što. Sve je u Hrvatskoj pro forma što vrijeđa zdrav razum. Ali i kad povjerenik za informiranje odradi ono što je u njegovom djelokrugu rada i nadležnosti, problem sam po sebi neće biti riješen. Zakon je pred Hrvatski sabor stigao na krajnje nedemokratski način, bez dijaloga, bez participacije one dvije trećine nehadezeove Hrvatske. Riječ je o spornom zakonu koji nas vodi u krajnje sporan izborni ciklus. Problem ćemo riješiti ako pokažemo da se u društvu može postići politički i društveni konsenzus oko budućnosti Hrvatske pa i po pitanju izbornog zakonodavstva kao temelja demokracije - kaže Orešković.
Interesne skupine
Dodaje da u Hrvatskoj doslovno interesne skupine same pišu zakone u skladu sa svojim željama i potrebama, a onda ih vladajuća mašinerija kao takve prihvati i naštanca.
- Hrvatska javnost rijetko ima priliku saznati tko su ti ljudi. Činjenica da neformalne veze, personalni odnosi i različite interesne grupacije pišu zakone je poraz ne samo pravne države nego i koncepta uređene države. Takav sustav je nepojmljiv za demokratske standarde države članice Europske unije - govori Orešković.
- Sa nametanjem izbornih pravila Plenković je pokazao svoju diktaturu, što je bolje nego da imamo fingiranu pro forma demokraciju. Bar znamo na čemu smo. Hoće li građanstvo u Hrvatskoj imati snage prepoznati koliko su dalekosežne posljedice takvog izbornog zakonodavstva pa da velikom izlaznošću kazni HDZ, to je veliko pitanje. A ono što je još veće pitanje, za kakav je izborni model današnja oporba koja bi trebala biračima decidirano dati javnu riječ može li se dogovoriti oko koncepta izborne reforme. Recimo, možemo li vjerovati SDP-u koji je već bio u prilici mijenjati izborni zakon pa nije. Ako se svi u opoziciji ne trgnemo, možemo se građanima samo zahvaliti na suradnji i reći da je naša dionica završena - smatra Dalija Orešković.
