Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objavilo je 5. prosinca prvi popis registriranih lobista u Hrvatskoj, koji potvrđuje da razvikani Zakon o lobiranju (ZOL), tj. institucionalizirano zagovaranje interesa pred tijelima javne vlasti, ne može biti shvaćeno ozbiljnije od starih dobrih neformalnih dogovora za čašom vina ili janjećim butom.
Na popisu je ukupno šest pravnih osoba koje su prijavile svoje lobiste, među kojima je iznenađenje udruga Gong i njihovih šest lobista specijaliziranih za digitalno gospodarstvo i društvo, institucijske poslove, kulturu i medije, mlade, obrazovanje i osposobljavanje, pravosuđe i temeljna prava.
Budući da zalaganje za političku promjenu ili promjenu zakonodavstva, promjenu politika ili praksi u okviru legitimnih političkih aktivnosti ili promatranje izbornih procesa po ZOL-u nije lobiranje i da ta aktivnost ne postoji u Statutu udruge, tražili smo da nam iz Gonga – čiji su aktivisti rijetki ozbiljni kritičari zakona – objasne zašto su članice i članovi udruge sada i registrirani lobisti.
- Gong se upisao u Registar lobista jer je prema Zakonu o lobiranju (članak 2.) zagovaranje prepoznato kao dio lobiranja, a i nevladine udruge kao lobisti. Lobiranje je svaki oblik usmene ili pisane komunikacije prema lobiranoj osobi kao dio strukturiranog i organiziranog promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa ili prenošenja informacija u vezi s javnim odlučivanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja. Zakon među lobiste koji predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključuje profesionalna, sportska, gospodarska i interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva - odgovorila nam je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Pored njih na popisu se našla Vlahović grupa, tvrtka specijalizirana za profesionalno lobiranje u Hrvatskoj i EU-u, koja je početkom ove godine objavila da je stekla certifikat ISO 37001:2016, sustav upravljanja za suzbijanje podmićivanja koji je izdala certifikacijska kuća Bureau Veritas. Time je ova konzultantska tvrtka postala prva koja je dokazala postojanje razrađenog sustava za upravljanje rizicima podmićivanja na razini EU-a.
Tu su još i Američka gospodarska komora s troje svojih lobista, Ivan Ovan, Govorčinović savjetovanje i tvrtka Antwerp, dok cijelu farmaceutsku industriju i industriju medicinske tehnologije na popisu lobista predstavlja udruga Inovativna farmaceutska inicijativa (IFI), odnosno njezin ravnatelj Sani Pogorilić.
Budući da industrija svoj dio u sedam milijardi eura zdravstvenog proračuna lovi u stalnim kontaktima sa zdravstvenom administracijom i liječnicima, IFI bi se mogao smatrati diskriminiranim u odnosu na more drugih pravnih subjekata koji posluju s javnim zdravstvom, ali to – jasno – nije poanta ovog teksta.
Zakon je donesen 14. ožujka 2024. godine, 1. listopada je stupio na snagu, a HDZ ga je predstavio kao antikorupcijski zakon. Po šupljem sadržaju odmah se vidjelo da će ZOL-om korupcija biti sankcionirana tako da je sakriju, a mnogi su ukazali na to koliko je apsurdno što tijela javne vlasti i javni dužnosnici nemaju nikakvu obavezu prijave lobističkih sastanaka, nego je ta obaveza delegirana lobistima koji će prijave objavljivati s vremenskim odmakom, jednom godišnje.
Objavljeni popis govori da nema mnogo zainteresiranih ni za registraciju zagovaranja poslovnih interesa. Mjesec dana nakon otkrića slučaja Petrač-Beroš i zaklinjanja u revizije postupaka javne nabave u zdravstvu, šupljine LOM-a zaslužuju da budu ponovno na tapeti – jedan prijavljeni lobist u zdravstvu ne može biti bolji povod.
