Gong je u petak pozvao Državno izborno povjerenstvo, HAKOM i Metu, vlasnika Facebooka i Instagrama, da dodatno istraže tko je od političkih aktera plasirao difamacijsku kampanju na Ne Možemo računima na TikToku i Instagramu, kako bi se spriječio daljnji negativni utjecaj na ishod predsjedničkih izbora.

Kao organizacija koja se bori za očuvanje izbornog integriteta, Gong je u četvrtak upozorio platformu TikTok, DIP i nacionalnog koordinatora za DSA, HAKOM, da se s TikTok računa Ne Možemo vodi difamacijska kampanja iz sjene usmjerena na kandidatkinju Ivanu Kekin.

„Pozvali smo ih da istraže i uklone nezakonit sadržaj s platformi u vrijeme izborne kampanje, kako bi sačuvali integritet hrvatskih predsjedničkih izbora. Dok je u kampanjama kritika uobičajena i dobrodošla, dezinformacije i difamacija, posebno one skrivene iza tajnih računa narušavaju izbornu utakmicu, otvaraju prostor crnom novcu u kampanjama, mogućem stranom utjecaju i narušavaju integritet izbora, zbog čega je i usvojen Zakon o digitalnim uslugama“, poručili su iz Gonga.

Dodatnom analizom Gongovog tima, uočili su da se sporni sadržaj sa sinoć uklonjenog TikTok računa Ne Možemo, dijeli i na Instagramu preko Ne Možemo Platforme (@nemozemo_platforme). Sumnju da bi iza ovakve difamacijske kampanje mogle stajati političke stranke, temelje na osobama koje surađuju (Instagram opcija Collaborate) na spornom Ne Možemo sadržaju. Ključni koautor blizak je vladajućoj stranci.

Analizirali su i tko koristi opciju “suradnja” s Ne Možemo sadržajem na Instagramu, kroz koju, za razliku od običnog dijeljenja sadržaja (opcija Share post), izvorni kreator sadržaja može pozvati druge račune kao kolaboratore, odnosno koautore, kako to i definira Instagram. Prihvaćanjem takvog poziva drugi računi postaju kolaboratori, odnosno koautori objave te se ista automatski objavljuje i na njihovim računima, pospješujući njenu vidljivost i doseg. Upravo se zbog toga i koristi ova funkcionalnost na Instagramu.

Za ključne Instagram postove Ne Možemo koautor je bio Dominik Alpeza. Jednostavnom pretragom utvrdili smo da je Alpeza marketinški djelatnik i vlasnik tvrtke Next usluge, koji na svom Facebook profilu pozira s Andrejem Plenkovićem i Vladimirom Šeksom na fotografijama iz travnja 2024. U ranijim objavama na društvenim mrežama iz 2014. godine vidljivo je da je Alpeza bio član izvršnog odbora Mladeži HDZ-a Trešnjevka Sjever, a na svom YouTube kanalu 2013. uslikao je vlastitu HDZ-ovu iskaznicu, pa sve ukazuje da je član vladajuće stranke, tšvrde iz Gonga.

Na tri objave kolaborator bio je i Vinko Kojundžić, kojeg mediji opisuju kao “omiljenog Beroševog IT-ovca”, s obzirom da je od bivšeg ministra zdravlja osumnjičenog u korupcijskoj aferi dobio nekoliko poslova izrade softvera. Na jednoj objavi je kao koautor naveden i Neven Brnjas, ZET-ov sindikalist koji je bio na listi Radničke fronte, dok danas surađuje s Kojundžić na kreiranju videa u kojima se kritizira upravljanje, također je ustvrdio Gong.

Video u kojem lažno navode da Ivana Kekin skriva vilu, o kojoj se detaljno izvještavalo otkad je postala saborska zastupnica i koja je upisana u imovinsku karticu u Istri dosegnuo je u četvrtak 140.000 pregleda na TikToku. No ta je objava jučer najprije obrisana s računa, da bi ubrzo nakon toga i cijeli račun bio uklonjen. Međutim, Gong je arhivirao spornu objavu kako bi se jasno moglo utvrditi da je njezin izvorni stvaratelj račun Ne Možemo, koju je moguće pogledati u nastavku.

Državno izborno povjerenstvo pozivaju stoga da istraži ovaj slučaj, kako bi spriječili moguće prikrivene kampanje i tajno financiranje, koje narušavaju izborni integritet i zakonom su zabranjene. Aktualna događanja u svijetu, poput poništenih izbora u Rumunjskoj, pokazuju koliko se preko platformi može utjecati na izbore plasirajući dezinformacije skriveno iza anonimnih računa.

Podsjetimo da je Gong uoči parlamentarnih izbora razotkrio mrežu botova, i prijavio ih Meti, koja je povezala neautentični angažman s Mladeži HDZ-a, te ih uklonila. No sama stranka nije ni na koji način odgovarala, mada je korištenje neautentičnih angažmana u političkim kampanjama ne samo neetično, nego je i protivno Zakonu o digitalnim uslugama, a uvijek otvara pitanje mogućeg prikrivenog financiranja ovakvih akcija.