U Saboru je otvorena rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o strukovnom obrazovanju. Kako je naglasio Tomislav Paljak, državni tajnik iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, ključni cilj reforme je "osposobiti mlade ljude za učenje kroz rad i u radnom okruženju, potaknuti ih na samostalno razmišljanje, dati im kompetencije koje će im omogućiti prilagođavanje stalnim promjenama i novim okolnostima na radnom mjestu i u društvu općenito". Jedna od važnijih promjena koje donose izmjene i dopune ovog Zakona, jest jačanje učenja temeljenog na radu i snažnijeg povezivanja škola i poslodavaca.
SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov je kazala da Hrvatskoj nedostaje preko 30.000 radnika, u pravilu strukovnih zanimanja, i to samo u turizmu. S druge strane, rekla je "bili smo na tragu onemogućavanja obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja novih mladih radnika". Referirala se na povučenu odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja o upisu učenika u srednje škole. Podsjetimo, odluka nije bila dobro prihvaćena u procesu javnog savjetovanja, između ostalog i zbog ukidanja pojedinih strukovnih programa kao i smanjenja upisnih kvota. Jeckov je rekla da će 30.000 radnika vjerojatno morati doći iz inozemstva, ali da je oslanjanje na druge izrazito neizvjesno zbog aktualne globalne situacije.
- Bojim se da će se to reflektirati i na dio objekata koji će se zatvoriti ako potencijalni poslodavci ne budu mogli doći do radnika - rekla je Jeckov. Kazala je da je dobro da se radu posvećuje veće mjesto u obrazovanju, ali je to istovremeno dvosjekli mač jer postoji opasnost da se obrazovanje zanemari. Naglasila je da je balans između prakse i teorije ključ kvalitetnog obrazovanja.
- Pojavile su se određene nedoumice, na primjer kako sve to osigurati u pedagoškim i stručnim standardima? Kako osigurati puno poštovanje onoga tko dolazi na stjecanje znanja temeljem rada kod poslodavca ili kod neke firme? U konačnom prijedlogu predlagatelj Zakona osvrnuo se na ova pitanja, navodeći da je Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje utvrđen udio generičkih kompetencija u odnosu na strukovne, ovisno o razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te da dokument obavezuje dionike u sustavu strukovnog obrazovanja da kurikulume usklade s utvrđenim razinama - kazala je Jeckov dodajući da odgovor predlagatelja zakona nije zadovoljavajući.
Smatra da cilj strukovnog obrazovanja učenika treba biti osposobljavanje za produktivan rad u struci, ali isto tako i za nastavak školovanja nakon završene srednje škole te za permanentno obrazovanje i samoobrazovanje.
- Međutim, taj cilj je moguć samo ako nađemo kvalitetan omjer između rada i obrazovanja, a bojim se kako ne možemo govoriti o univerzalnom modelu. Ako je dva dana nastave, a tri dana prakse idealan omjer za konobare, toliki omjer može biti kontraproduktivan za frizere. Zato je osluškivanje tržišta rada jedini recept za dobivanje formule spomenutog omjera jer će se samo na taj način stvarati kvalitetna radna snaga. Notorna je činjenica da su potrebe tržišta rada za kvalificiranim strukovnim radnicima velike, ali da su isto tako nažalost u ozbiljnom nerazmjeru s onime što naš obrazovni sustav danas producira - ocijenila je Jeckov.
Poručila je da je neophodna daljnja modernizacija sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i uspostava čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u daljnjem razvoju obrazovnih institucija.
- Potrebno je poticati osiguranje sustava stipendiranja za učenike koji bi stjecali kvalifikacije relevantne za tržište rada i to poticanjem internacionalizacije obrazovanja, osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika. Obrazovanje, ne samo strukovno, i tržište rada moraju biti uzročno-posljedično povezani. Tek kad jedno bude pratilo drugo dovest ćemo se u bolju situaciju nego što je sad, odnosno neće biti ovakvog suficita u određenim zanimanjima i deficita u drugim - zaključila je Jeckov.
