Nakon Novog Sada i Kragujevca, pobunjeni studenti pripremaju velika prosvjedna okupljanja u Nišu i Beogradu jer tvrde da nadležne srpske institucije nisu ispunile njihova četiri zahtjeva koja su im prije tri mjeseca izdiktirali na početku svojih blokada fakulteta i uličnih prosvjeda.
Prosvjedi u Nišu i Beogradu trebali bi se održati u prva dva ožujska vikenda. Intrigantna je činjenica da su uprave pojedinih blokiranih fakulteta upravo prvu polovinu ožujka označile kao krajnji rok do kojeg bi blokade nastave i ispita trebale završiti kako bi se uspjelo nadoknaditi tromjesečni prekid studiranja i izbjegao gubitak studijske godine.
Nakon prosvjeda u Beogradu studenti, dakle, mogu kao i do sada bez većih posljedica nastaviti prosvjedovati na ulicama i trgovima srpskih gradova, ali bi se nastavak blokada fakulteta ponajprije njima mogao obiti o glavu. Naravno, gubitak akademske godine itekako bi uzdrmao blokirane fakultete i naštetio svim zaposlenima na njima.
Kako pobunjeni studenti uporno odbijaju bilo kakve razgovore s predstavnicima vlasti o tome jesu li ili nisu ispunjeni njihovi zahtjevi, a rokovi u kojima se mogu nadoknaditi nastava i ispiti gotovo iscurili, u pomoć studentima i resornim državnim institucijama priskočio je Prošireni rektorski kolegij Univerziteta u Beogradu.
Na prijedlog Proširenog rektorskog kolegija, Senat Univerziteta u Beogradu formirao je "dve ekspertske radne grupe koje će se baviti stručnom procenom ispunjenosti studentskih zahteva prema institucijama. Radne grupe čine profesori našeg univerziteta, eksperti iz različitih oblasti.
Zadatak ekspertskih radnih grupa je da na osnovu dostupne dokumentacije i stručne analize izrade izveštaj koji će biti predstavljen proširenom rektorskom kolegijumu i studentskim plenumima. Njihova uloga je da obezbede stručno mišljenje, kako bi plenumi mogli doneti informisane odluke o daljim koracima, na osnovu proverenih činjenica". Rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić koordinira rad obiju radnih grupa.
Pobunjeni studenti vlastima su isporučili četiri zahtjeva: objavljivanje kompletne dokumentacije i kažnjavanje odgovornih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu; otkrivanje i kažnjavanje napadača na studente i građane koji su prosvjedovali; odbacivanje optužbi protiv uhapšenih prosvjednika i 20-postotno povećanje budžetskih sredstava za fakultete.
Ispunjenost prva tri studentska zahtjeva analizirat će devetoročlana ekspertska radna grupa predvođena profesorima Građevinskog fakulteta, a realizaciju povećanja budžetskih sredstava za fakultete proučit će druga radna grupa u kojoj su uz prorektoricu za financije UB-a i tri dekana pojedinih fakulteta.
Ubrzo nakon formiranja ekspertskih radnih grupa, Prošireni rektorski kolegij UB-a objavio je i "principe na kojima je neophodno da se zasnivaju institucionalna rešenja povezana sa financiranje visokog obrazovanja".
Kako je Vlada Srbije u međuvremenu donijela odluku o 20-postotnom povećanju budžetskih sredstava za fakultete, Rektorski kolegij je uz podršku studentskih plenuma zatražio da se "ispunjenje četvrtog zahteva plenuma studenata" osigura "izmenom zakona i drugih propisa i odgovarajućim finansijsko-pravnim aranžmanom između države i studenata". Prevedeno, 20-postotno povećanje ne smije biti jednokratno nego trajno zakonski ugrađeno u državni budžet.
I dok se ekspertska radna grupa koja analizira ispunjenost prva tri studentska zahtjeva do sada nije javno oglašavala, na početku ovoga tjedna, u utorak, Univerzitet u Beogradu saopćio je da je "Rukovodstvo Univerziteta u Beogradu održalo danas sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava na kome je bilo reči o budućim izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju".
U saopćenju se precizira da je "na sastanku bilo reči o budućim izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, te nacrtu koji je prošireni rektorski kolegijum uputio Ministarstvu prosvete decembra 2024. i dopunama nacrta koje su upućene februara 2025. godine".
Beogradski Blic je objavio da su o realizaciji četvrtog studentskog zahtjeva kao predstavnici vlasti pregovarali ministar financija Siniša Mali i ministrica prosvjete Slavica Đukić Dejanović, a Univerzitet u Beogradu su zastupali rektor Vladan Đokić, dekan Pravnog fakulteta Bojan Milisavljević i prodekan Ekonomskog fakulteta Saša Ranđelović. Nakon sastanka nitko se od njih nije javno oglasio, ali se odmah javila predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Brnabić se oglasila iz Rige, gdje se zatekla u zvaničnoj posjeti Latviji i poručila da "od dogovora o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju zavisi zakazivanje naredne sednice Skupštine" te dodala "da očekuje da svako od učesnika tih pregovora preuzme odgovornost i da se u narednih nekoliko dana napravi dogovor oko izmena i dopuna tog zakona kako bi se o njemu raspravljalo na sledećoj sednici parlamenta".
Brzopotezna reakcija predsjednice parlamenta manje-više je očekivana, jer se pod pritiskom studentske pobune i Narodna skupština Srbije zapravo našla u blokadi. Zasjedanje je prekinula u prosincu, a sazivanje nove sjednice stalno se odgađa unatoč ostavci koju je prije tri tjedna podnio premijer Miloš Vučević, a bit će pravosnažna tek nakon što je parlament potvrdi.
Prihvatanjem ostavke premijera Vučevića, parlament će okončati i mandat čitave njegove vlade te označiti početak 30-dnevnog roka u kojem se mora izabrati nova vlada ili raspisati izvanredni parlamentarni izbori. Suočena s višemjesečnim studentskim blokadama i masovnim prosvjedima, vladajuća naprednjačka koalicija procijenila je da ne treba žuriti prije nego što konačno odluči hoće li izabrati novu vladu ili raspisati izvanredne parlamentarne izbore.
Za razliku od studenata koji bi nastavljanjem višemjesečnih blokada fakulteta i prosvjedima rizikovali gubitak studijske godine, vladajući imaju vremena za čekanje jer su pobunjeni studenti odbijanjem da im se opozicija pridruži u organizaciji prosvjeda umrtvili i dobrano obesmislili i oporbeno djelovanje.
Studentska pobuna nesumnjivo je izazvala krizu vlasti u Srbiji, ali ne i njezino rušenje koje priželjkuje opozicija jer studenti odbijaju da podrže njezin zahtjev da se kriza riješi formiranjem prijelazne vlade umjesto izborom nove vlade ili raspisivanjem izvanrednih izbora. Ana Brnabić zato i ne krije da je kao ozebli sunce dočekala vijest o pregovorima predstavnika vlasti i Univerziteta u Beogradu o ispunjavanju četvrtog studentskog zahtjeva kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju.
Novinarima je u dalekoj Rigi rekla da "jedva čeka da dobije izveštaj sa današnjeg sastanka predstavnika Univerziteta i Vlade Srbije o četvrtom zahtevu studenata koji blokiraju fakultete" i dodala da očekuje da prijedlog zakonskih promjena brzo krene u parlamentarnu proceduru.
"Ako možemo to da stignemo za narednu sednicu, onda sam spremna i da vidimo da pomerimo za nekoliko dana, samo da imamo taj zakon na sledećoj sednici. Zato što mislim da nam je to u interesu svima, ne samo nama u vladajućoj koaliciji ili meni kao predsednici Skupštine, već jednako tako i opoziciji koja kaže da je uz studente i da podržava njihove zahteve", poručila je Brnabić i najavila da bi u tom slučaju na dnevnom redu parlamenta bila i "ostavka premijera Vučevića".
Ako ekspertska radna grupa beogradskog sveučilišta za realizaciju studentskog zahtjeva o financiranju fakulteta uskoro uspješno okonča svoj rad, studenti će vjerojatno prekinuti blokade fakulteta jer njima najviše štete sebi i sveučilištima. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje rada druge sveučilišne radne grupe i njezine ocjene o ispunjavanju prva tri studentska zahtjeva i nastavku studentskih prosvjeda.
I Ana Brnabić sluti da "studentskoj priči" neće doći kraj i nakon eventualne parlamentarne realizacije njihovog četvrtog zahtjeva o obilnom povećanje budžetskog financiranja fakulteta. Zato je oprezno upozorila: "Žao bi mi bilo ukoliko bi se desilo da neko opet na grbači studenata i preko studentskih zahteva pokušava da progura nešto svoje, a što svakako mora biti deo šire javne debate, zato što se ipak radi o visokom obrazovanju".
