Studenti koji već dva mjeseca blokiraju 80-ak fakulteta u Srbiji pozvali su sve građane na generalni štrajk. U objavi na društvenim mrežama pozvali su građane da u petak 24. siječnja "ne idemo na posao, ne idemo na predavanja, ne obavljamo svakodnevne obaveze. Uzmimo slobodu u svoje ruke! Vaše učešće čini razliku." Anonimni organizatori studentskih blokada i prosvjeda u fusnoti objave pojašnjavaju da se "pod terminom 'generalni štrajk' ovde misli na opštu građansku neposlušnost".

Autori studentske objave razvodnjavanjem "generalnog štrajka" u "opštu građansku neposlušnost" priznaju da u Srbiji trenutno nema zakonom propisanih uvjeta za generalni štrajk, pa onima koji će se odazvati njihovu pozivu da "generalnim štrajkom" podrže studentske blokade i prosvjede poručuju da se od sankcija zaštite pozivanjem na "građansku neposlušnost".

U procjepu između Zakona o štrajku i podrške studentskim blokadama i prosvjedima već su se našli profesori i učitelji koji od početka tjedna kad je započelo drugo polugodište u osnovnim i srednjim školama u oko 300 od 1.773 škola djelomično ili u cijelosti štrajkaju u znak podrške pobunjenim studentima. Nakon što su Vlada Srbije i četiri reprezentativna prosvjetna sindikata postigli sporazum o povećanju plaća u osnovnim i srednjim školama te nastavku pregovora o novom kolektivnom ugovoru, sindikati su odustali od najavljenog štrajka na početku drugog polugodišta jer za njega više nema zakonskih uvjeta. Velika većina prosvjetara suglasila se s odlukom sindikata i započela s nastavom, ali popriličan broj, pogotovo u Beogradu i Novom Sadu, odlučio je da prvi tjedan u drugom polugodištu neće držati nastavu ili će je skratiti na pola sata jer su nezadovoljni sporazumom sindikata s vladom, ali još više kao znak podrške pobunjenim studentima.

Kako su Zakonom o štrajku propisane procedure po kojima se štrajkovi i u školama organiziraju i provode, srpske vlasti zasad su reagirale slanjem inspekcija u škole u kojima se štrajka, najavljujući da će kažnjavati one koji mimo zakona štrajkaju. Sindikalni zahtjevi kao razlozi za štrajk otpali su odlukom reprezentativnih sindikata, a podršku studentskim blokadama i prosvjedima nemoguće je ugurati među zakonske uvjete za štrajk u školama, pa se čitava priča svela na "građansku neposlušnost", odnosno politički sukob s vlašću Vučićevih naprednjaka i njihovih koalicijskih partnera.

Predstavnici vlasti upozoravaju štrajkaše u školama da nemaju pravo politički zloupotrebljavati 500 tisuća učenika osnovnih škola i 240 tisuća srednjoškolaca, jer podršku pobunjenim studentima mogu iskazati u svoje slobodno vrijeme, a ne za vrijeme nastave koju moraju realizirati sukladno zakonima o obrazovanju. Predsjednik Vučić im je poručio i da je dio roditelja navodno već angažirao advokate kako bi privatnim tužbama zatražili odštetu od škola u kojima se zbog nezakonitog štrajka njihovoj djeci oduzima pravo na školovanje.

U tom kontekstu, zanimljivo je da brojni sveučilišni profesori koji su javno i u fakultetskim i sveučilišnim institucijama podržali studentske blokade i prosvjede do početka ovoga tjedna nisu ni na jednom fakultetu proglasili štrajk, već se kriju iza studentskih blokada dok ne drže nastavu i prolongiraju rokove za održavanje ispita. Svu odgovornost za dvomjesečni prekid studijske godine i potencijalni gubitak čitave akademske godine za oko 200 tisuća studenata koji studiraju na blokiranim fakultetima, sveučilišni profesori i fakultetske i sveučilišne uprave prebacile su na leđa pobunjenih studenata.

Podržavajući pobunjene studente, dio srednjoškolskih profesora i učitelja u osnovnim školama isprsili su se i barem će ovaj tjedan štrajkati i prkositi vlastima rizikujući eventualne sankcije zbog kršenja zakona, a sveučilišni profesori već sada koriste pobunjene studente kao štit kojim se brane od sankcija kojima bi bili izloženi da su se štrajkom pridružili studentskim blokadama.

No, to ne može vječno trajati. Na sjednici parlamentarnog Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, na kojoj se početkom ovoga tjedna raspravljalo o "blokadi univerziteta i zaštiti prava studenata", u zaključcima za koje nisu glasali oporbeni zastupnici, među ostalim je "ustanovljeno da je akademska godina ugrožena za preko 200.000 studenata javnih visokoškolskih ustanova, na kojima su u ovom trenutku blokade".

U nastavku je zaključeno da je "uvažavajući u potpunosti prava na izražavanje mišljenja i na protest, utvrđeno da je neophodno poštovati prava studenata na neometani nastavak studija. Izražavamo zabrinutost i očekujemo dodatne napore, kako rukovodstva visokoškolskih ustanova, tako i Ministarstva prosvete, sa ciljem da se obrati pažnja na status budžetskih studenata kojih je 102.102; studenata koji borave u studentskom domu; koji imaju studentski kredit, ali i 108.330 samofinansirajućih studenata koji su platili svoje studije. Neophodno je sagledati na koji način će biti nadoknađeni svi oblici nastave i ispitni rokovi, kako bi bile ispunjene obaveze visokoškolskih ustanova, za koje su samofinansirajući studenti platili školarine, a budžetskim studentima država platila školarine".

Prethodno je predsjednica parlamenta Ana Branbić upozorila da "Srbiji nastavkom blokada univerziteta prete tri eminentne pretnje, od kojih je prva da preko 100.000 studenata ostane bez prava budžetskog finansiranja države, od kojih će 17.000 izgubiti pravo na studentski dom, što će dovesti do toga da neke porodice neće moći svojoj deci da pruže visoko obrazovanje. Kao drugu pretnju, predsednica Narodne skupštine, navela je da samofinansirajući studenti i njihove porodice budu podvrgnute dodatnim troškovima i dugovima. Kao treću, eminentnu pretnju Brnabić je navela finansijsku blokadu fakulteta, koja bi mogla biti prouzrokovana zahtevom povraćaja novca studenata koji se samofinansiraju."

Kako prenosi Insajder.net, rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić podsjetio je Anu Brnabić da je "Univerzitet jasno dao podršku studentima", jer "Univerzitet smatra da su zahtevi studenata opravdani i važniji od nadoknade nastave, statusa budžeta, studentskih domova, dodajući da su fakulteti već pripremili revidirane nastavne programe kada bude završena blokada". "Fakulteti su spremni da i tokom leta i vikenda održavaju nastavu i ispitne rokove koji nisu održani", nastavio je Đokić te "ocenio da je potrebno pronaći novi model kako bi došlo do ispunjenja zahteva, za koje vlast tvrdi da su ispunjeni, a studenti da nisu, dodajući da je UB spreman da pomogne u tome". "Nemam mandat da pričam u ime studenata, ali ukoliko postoji volja, možemo da iniciramo da se pokrene neka forma dijaloga ka ispunjenju njihovih zahteva", zaključio je Đokić, a Insajder piše da je "njegov govor ispraćen aplauzom na sednici Odbora".

Ana Brnabić je pak uzvratila rektoru Đokiću da "razume da podržava studente u plenumu i da je to legitimno, iako se ona sa tim ne slaže, ali da je problem što deo studenata koji želi da nastavi studiranje nema informacije kako da sačuva svoje statuse. Mi kao Skupština ne možemo da se mešamo u to, ali je na nama da pitamo kako će to biti rešeno. Radi se o stotinama hiljada ljudi i porodica u Srbiji". Ponovila je i stav vladajućih da su "zahtevi ispunjeni, a da studenti u plenumu smatraju da nisu" i dodala da trenutno "ne postoji način sa kim će oni da razgovaraju i da kažu šta nije ispunjeno". "Skupština može da se organizuje i da bude neki medijator i da se vidi šta nije ispunjeno", nastavila je Brnabić i zaključila da "zbog nepostojanja komunikacije, ovo može da traje u nedogled".

Sudeći po pozivu pobunjenih studenata na generalni štrajk i trajat će. Da će se igra gluhih telefona u Srbiji nastaviti sugerira i odluka nastavnog kolektiva Fakulteta dramskih umetnosti da studentske zahtjeve preuzmu kao svoje. Profesor FDU-a Ivan Medenica u razgovoru za srpsku redakciju N1 televizije objavio je: "Dakle, i mi smo ti, koji, kao nastavnici i saradnici, obustavljamo nastavne i ispitne aktivnosti, dok studentski zahtevi u potpunosti ne budu ispunjeni. Sada su to i zvanično zajednički zahtevi." Profesori FDU-a konačno su, dakle, proglasili štrajk na svojem fakultetu, a profesor Medenica pojašnjava da su to učinili "jer mi u ovoj zemlji imamo obrazovni sistem koji već dva meseca ne funkcioniše.

Umesto da se preispita odgovornost onih koji su nadležni za funkcionisanje tog sistema, dakle ne samo za visoko, nego i osnovno i srednje obrazovanje, kreće se sa tezom da je sam taj sektor odgovoran za ono što mu se dešava. Pa nije. Odgovorna je država koja je dovela taj sektor u to stanje. Jer, kada bi se ispunili studentski zahtevi, blokade bi prestale i ti rizici (o kojima govori Ana Brnabić) ne bi postojali."