Otvaranje brze pruge od Novog Sada do Subotice trebalo je okruniti ekonomski uspješnu 2024. godinu u Srbiji. Radovi na izgradnji pruge završeni su u planiranim rokovima, specijalizirana njemačka tvrtka obavila je njezino testiranje, ali je puštanje u promet do daljnjega odgođeno zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 15 ljudi. Umjesto tutnjave brzih vlakova od Beograda do Subotice u Srbiji su zbog novosadske tragedije zatutnjale studentske blokade fakulteta i pojedinih ulica, uglavnom u središtima sveučilišnih gradova.

Iako je primarni cilj studentske pobune potkopavanje i rušenje naprednjačke vlasti, zasad je samo uspjela blokirati redovno studiranje i pretumbati život građana u oporbeno nastrojenim gradskim središtima. Izvan fakulteta i središnjih dijelova Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca život ide dalje kao da se studentske blokade događaju na drugom planetu. Nakon početne zatečenosti studentskom pobunom i koalicijska vlast Vučićevih naprednjaka počela se trsiti da sebi i drugima dokaže da nije izbačena iz kolosijeka. Svakodnevno je počela na djelu demonstrirati u posljednje vrijeme omiljenu Vučićevu poštapalicu – oni neka rade svoj posao, a mi ćemo svoj. S približavanjem kraja godine javnost su počeli zasipati podacima o još jednoj uspješnoj godini njihove vlasti. Podvlačenje crte pod makroekonomske podatke ide im na ruku, a njih su u ovim prosinačkim danima garnirali i otvaranjem novih stotinjak kilometara autocesta i još jednim ciklusom masovnog zapošljavanja u zdravstvu i udarničkim kresanjem listi čekanja te kampanjom besplatnih preventivnih pregleda diljem Srbije.

Pohvale za uspješnu ekonomsku godinu stižu i izvan Srbije, od Europske unije i njezinih institucija preko Svjetske banke do Međunarodnog monetarnog fonda. Uoči nedavnog potpisivanja novog trogodišnjeg aranžmana sa Srbijom iz središta MMF-a poručili su da su "makroekonomski rezultati Srbije u 2024. godini impresivni. Predviđamo rast od 3,9 procenata u 2024. godini, koji će se povećati na oko 4,25 procenta u narednim godinama". Slične opće ocjene stižu i od drugih globalnih arbitara ekonomskih kretanja, a i pojedine rejting agencije su prvi put u povijesti Srbiji dodijelile ili najavile skorašnje dodjeljivanje investicijskog rejtinga.

I srpski ekonomisti, iako su rezerviraniji od stranaca, uglavnom pohvalno govore o ovogodišnjim privrednim kretanjima u Srbiji. Predstavljajući ovih dana novi broj biltena "Kvartalni monitor", akademik Milojko Arsić poručio je da će "bruto domaći proizvod (BDP) ove godine u Srbiji porasti 3,6-3,7 odsto, što je dobar rezultat u periodu stagnacije evropskih privreda". Beogradska Politika prenijela je i da Arsić najavljuje da se "u 2025. godini očekuje rast od četiri do 4,2 odsto, a glavni pokretač će i dalje biti domaća tražnja – investicije, privatna i državna potrošnja". Arsić je ocijenio i da se "na tržištu rada nastavljaju pozitivni trendovi, ali je nepovoljno što jedinični troškovi rada rastu. U trećem kvartalu stopa nezaposlenosti opada i ukupna zaposlenost međugodišnje raste 2,1 odsto, a registrovana 0,2 odsto. Nastavlja se visok rast realnih zarada, ali nešto sporije nego u prethodnim kvartalima. Zarade u trećem kvartalu su za 9,3 odsto veće nego pre godinu dana, ali su manje za 1,3 odsto u odnosu na drugi kvartal". U ekonomskim odnosima sa svijetom, Arsić je ocijenio da je "visok rast stranih investicija najvažaniji pozitivan rezultat", ali odmah dodaje i da "inflacija od sredine godine fluktuira između četiri i 4,5 odsto i ona je među višim u Evropi. Na usporeno opadanje inflacije utiče rast domaće tražnje, troškovi rada i administrativno regulisanih cena."

U uredničkom uvodniku "Kvartalnog monitora", profesor Arsić je pak sažeto ocijenio da su "najvažniji rezultati privrede Srbije u ovoj godini relativno visok rast BDP-a, usporeno opadanje inflacije i rast spoljnih deficita. U Uniji, najvažnijem ekonomskom partneru Srbije, privreda je stagnirala, a inflacija je oborena blizu ciljnog nivoa. Zemlje centralne i istočne Evrope su ostvarile nešto brži privredni rast, ali i nešto višu inflaciju. U narednoj godini očekujemo da će Srbija ostvariti nešto veći rast BDP-a, malo nižu inflaciju, ali i dodatno povećanje spoljnih deficita."

Ministar financija Siniša Mali pohvalio se da je desetak dana prije kraja godine vrijednost stranih investicija u srpsku privredu prevalila pet milijardi eura. "Nikada u našoj istoriji nismo imali veći priliv stranih direktnih investicije, nego što je to ove godine", poentirao je ministar Mali, dodavši da "svaka nova investicija znači novo radno mesto, a svako novo radno mesto znači veći dohodak, veće plate, više novca u budžetu". I zbog toga je "trenutno u Srbiji najniža stopa nezaposlenosti, 8,2 odsto dok je 2012. godine iznosila 25,9 odsto. Kada je reč o mladima, 2012. godine polovina njih je bila nezaposlena, a sada je nezaposlenost među njima 20 odsto", istaknuo je Mali.

Srpski ministar financija tvrdi da u Srbiji "nijedna investicija nije zaustavljena", štoviše, "u Srbiji se gradi devet novih auto-puteva", a "gradimo i dalje infrastrukturne objekte, bolnice, škole, sve ono što podiže kvalitet života građana Srbije i to je veoma važno". Siniša Mali najavio je i da će se "širom Srbije" do 2027. godine realizirati "323 projekata u vrednosti od oko 18 milijardi evra. To želimo da ostvarimo i to nije za deset ili 20 godina, to je samo za dve godine, dve i po godine od danas. Srbija će za samo dve, dve i po godine biti potpuno drugačija, a već je drugačija danas nego što je bila 2020. ili da se vratimo u 2011. kada smo bili na ivici bankrota."

I u uvodnom dijelu prosinačkog broja časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" pozitivno su ocjenjena ovogodišnja privredna kretanja u Srbiji: "Prema do sada raspoloživim visokofrekventnim indikatorima, procenjujemo da je realni bruto domaći proizvod Republike Srbije u prvih deset meseci 2024. međugodišnje uvećan za oko 3,8 odsto. Srbija je ove godine među najbrže rastućim ekonomijama u Evropi. Industrijska proizvodnja je u periodu januar-oktobar uvećana za 3,3 odsto, u samom oktobru međugodišnji rast proizvodnje iznosi zamašnih 8,1 odsto. Pritom je i trend industrijske proizvodnje na rastućoj putanji, uprkos negativnim rizicima koji dolaze od kretanja kod najvažnijih trgovinskih partnera iz evrozone."

Analitičari MAT-a dalje nabrajaju da je "u oktobru, četvrti mesec zaredom, uvećana vrednost spoljnotrgovinske razmene – izvoz stagnira, ali je uočljivo i usporavanje robnog uvoza. Ove godine je na tržištu Kine i Turske pronađena alternativu za prigušenu tražnju iz EU-a. Da se to nije desilo, u prvih devet meseci ne bismo imali rast, već pad robnog izvoza. Deficit republičkog budžeta u prvih deset meseci iznosio je oko 40 milijardi dinara, što je za 14 milijardi bolji rezultat u odnosu na minus planiran rebalansom budžeta. Skupština Republike Srbije usvojila je i Zakon o budžetu za 2025. godinu. Osnovni ciljevi fiskalne politike ostaju održavanje fiskalne stabilnosti i smanjivanje javnog duga u BDP-u."

Poput ministra financija Siniše Malog i analitičari MAT-a poručuju da je i njihova "projekcija za 2025. i 2026. godinu ostala nepromenjena, uz ubrzanje rasta BDP-a na raspon 4,0 – 5 odsto, u skladu sa novim investicionim ciklusom povezanim sa projektom 'Skok u budućnost – Srbija Expo 2027'". Kako je na isteku godine Više javno tužilaštvo u Novom Sadu zbog pada nadstrešnica na Željezničkoj stanici u Novom Sadu podiglo optužnicu protiv bivšeg ministra građevinarstva Gorana Vesića i još 12 okrivljenika, zatraživši njihovo pritvaranje do početka suđenja, uskoro bi mogli početi voziti i brzi vlakovi prema Subotici kao još jedan dokaz da "Srbija neće stati", unatoč studentsko-opozicijskim blokadama i prosvjedima. S obzirom na činjenicu da je novosadsko Tužiteljstvo Višem sudu u Novom Sadu uz optužnicu dostavilo i "celokupnu dokumentaciju koja je prikupljena tokom predistražnog i istražnog postupka, kao i sve ostale dokaze koji potkrepljuju postojanje opravdane sumnje za podizanje optužnice", pobunjeni studenti konačno će se morati izjasniti jesu li se doista na prosvjede i blokade odlučili zbog kažnjavanja krivaca za smrt 15 ljudi i dvoje teško ozlijeđenih ili su započeli generacijski juriš na nebo.