Na internetskim stranicama Univerziteta u Beogradu u utorak je objavljen poziv studentima da konkuriraju za "Circle U. letnje škole koje će se ove godine održati u Orhusu, Beogradu, Berlinu i Parizu". Po tome bi se dalo zaključiti da je stanje na beogradskom sveučilištu redovno i da njegovi studenti, eto, imaju šansu da uz redovne studije dodatna znanja stiču na ljetnim školama šestočlane europske sveučilišne alijanse Circle U.
No na istim službenim stranicama Univerziteta u Beogradu istoga dana nije objavljeno saopćenje njegovog Rektorskog kolegija u kojem su njegovi članovi u proširenom sastavu poručili predsjedniku države Aleksandru Vučiću da ne prihvaćaju njegov "poziv na dijalog o (ne)ispunjenosti studentskih zahtjeva", jer ni oni ni predsjednik države "nisu nadležni" da raspravljaju o studentskim zahtjevima, odnosno o njihovoj tromjesečnoj blokadi nastave i ispita na beogradskom i drugim srpskim sveučilištima.
Zašto se Vučić zaletio pozivajući Rektorski kolegij na dijalog o studentskim blokadama? Odgovor na to pitanje nemoguće je pronaći na službenim internetskim stranicama Univerziteta u Beogradu jer su sadržajno siromašnije i od oglasnih ploča koje i danas vise po holovima beogradskih fakulteta. Beogradski Blic, međutim, sugerira da je Vučića na taj potez ponukao "sastanak proširenog Rektorskog kolegijuma" koji je održan u prošli petak, upravo na dan kad su stotine beogradskih studenata pješke krenule u Novi Sad da podrže masovni prosvjed novosadskih studenata i građana koji je organiziran radi obilježavanja tri mjeseca od pogibije 15 ljudi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Blic tvrdi da je na tom "sastanku dogovoreno da Rektorski kolegijum bude tim za dijalog sa svim državnim institucijama, kako se ne bi pojedinačno svi dekani i rektori sastajali sa institucijama".
Vučić je očito zaključio da je kao predsjednik države jedna od "državnih institucija" s kojima bi Rektorski kolegij kao "tim za dijalog" mogao razgovarati o studentskim blokadama. Sada zna da ga je Rektorski kolegij uvrstio među nenadležne državne institucije, ali ni njemu ni javnosti "tim za dijalog" ni ovaj put nije otkrio koje državne institucije smatra "nadležnima za dijalog" s njima. Kako je Rektorski kolegij istovremeno objavio da ni on "nije nadležan" za dijalog o studentskim blokadama, i dalje je zagonetno o kojim temama bi kao "tim za dijalog" pregovarali s državnim institucijama. Rektor beogradskog sveučilišta Vladan Đokić nedavno je na sjednici parlamentarnog odbora otkrio da je Rektorski kolegij sačinio plan nadoknade nastave i ispita, ali ga ni na zahtjev pojedinih skupina studenata nije objavio, a zasad nije predložen ni kao tema dijaloga s "nadležnim državnim institucijama".
Istovremeno, dekanica Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Blicu je otkrila da je Rektorski kolegij "doneo odluku da se formiraju dva ekspertska tima kojima će zadatak biti da pomognu studentima da se utvrdi da li su ispunjeni postavljeni zahtevi". "Ta dva ekspertska tima činiće predstavnici četiri fakulteta: Građevinskog, Pravnog, Arhitektonskog i Ekonomskog fakulteta. Oni su nadležni za utvrđivanje činjenica oko postavljenih zahteva, a zaista ne mogu da procenim koliko će im trebati vremena da završe rad", kazala je Draškić.
Blic iz Rektorata UB-a nije dobio odgovore na pitanja o sadržaju i ciljevima odluka i aktivnostima Rektorskog kolegija. Blicovi novinari uspjeli su tek od dekana Hemijskog fakulteta Gorana Roglića iskamčiti informaciju da je "doneta odluka da se prvo konsultuju studentski plenumi. Neki su se već izjašnjavali, neke očekujemo. Tek nakon što se svi izjasne, biće iznete detaljne informacije".
I dok Rektorski kolegij beogradskog sveučilišta čeka naputke od studentskih plenuma, u medijskom prostoru se roje svakakve inicijative. Profesor ustavnog prava na novosadskom Pravnom fakultetu Slobodan Orlović, primjerice, u RTS-ovoj emisiji "Oko" tvrdi da uprave sveučilišta i fakulteta s predstavnicima državnih institucija prije dogovora o studentskim zahtjevima i blokadama moraju razgovarati o krizi vlade i dogovoriti se hoće li se ona riješiti izborom nove ili prijelazne vlade, odnosno izvanrednim parlamentarnim izborima. Po njemu, Rektorski je kolegij očito nadležan za konstituiranje izvršne vlasti u Srbiji, iako se proglasio nenadležnim čak i za blokadu nastave na fakultetima kojima upravlja.
Predstavnica studentskog plenuma beogradskog Fakulteta političkih znanosti Aleksandra Kuzmanović u izjavi za središnji dnevnik RTS-a ide i dalje pa kaže: "Prva stvar je da mi vidimo da li je ta dokumentacija sve ono što smo mi tražili, da li je to celokupna dokumentacija. Mi ćemo iz toga videti ko treba da bude procesuiran, ko je umešan, na koje načine. Mi to još ne znamo, treba detaljno da prođemo dokumentaciju, da vidimo ko je sve odgovoran za pad nadstrešnice, a na osnovu toga ćemo i videti koji su dalji koraci."
Ako je suditi po njezinoj izjavi, studentski plenumi će, dakle, uz pomoć "ekspertskih timova" Rektorskog kolegija odlučivati "ko treba da bude procesuiran" zbog pogibije 15 ljudi na novosadskoj Željezničkoj stanici. Velika podrška javnosti koju su ponajprije dobili na svakodnevnim uličnim prosvjedima izgleda da je uvjerila studentske plenume i profesorske ekspertske timove da su nadležni za procesuiranje krivaca za novosadsku tragediju. U međuvremenu, novosadsko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv 13 osoba i poslalo je nadležnom novosadskom sudu na usvajanje. Dok sud ne odluči hoće li optužnicu prihvatiti ili vratiti na doradu, njezin je sadržaj nepoznat javnosti.
Unatoč tome što su nadležna pravosudna tijela u rekordnom roku okrivljene pritvorila i optužila kao krivce za smrt 15 ljudi, predvođeni studentima pobunjeni građani Srbije i prije početka sudskog procesa traže da u svoje ruke preuzmu kažnjavanje krivaca. Osim toga, odmah nakon što je pod pritiskom studentske pobune pala Vučevića vlada, studentske plenume i profesore se istovremeno poziva da se uključe i u smjenu vlasti, na ulici i mimo aktualnog saziva parlamenta koji je jedini nadležan za izbor nove vlade ili raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.
Od studentskih plenuma i profesorskih ekspertskih timova prije svega se kao rješenje traži da nakon što su Vučića proglasili "nenadležnim" isto učine i s Narodnom skupštinom, kako ne bi izabrala novu vladu ili raspisala izbore, već zajedno s Vučićem pristala na izbor prijelazne vlade. Nakon lidera pokreta Kreni-promeni Save Manojlovića, pojedinih osnivača pokreta ProGlas i dijela opozicijskih lidera, najkonkretnije se vapaju studenata da podrže formiranje prijelazne vlade ovoga tjedna pridružio i predsjednik i parlamentarni zastupnik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić. I za Aleksića je "prelazna vlada jedini način da Srbija izađe iz krize", ali ne bilo kakva prijelazna vlada. Mameći pobunjene studente i profesorski "tim za pregovore", Aleksić predlaže "prijelaznu vladu" koja bi "imala do 18 resora i predsednički kolegijum, koji bi činili predsednik vlade i dva potpredsednika. Predsednika bi birao univerzitet u blokadi, a po jednog potpredsednika predstavnici vlasti i opozicije, dok bi osam glavnih resora u vladi birao univerzitet u blokadi". Aleksićeva prijelazna vlada imala bi mandat od godinu dana u kojemu bi morala realizirati tri cilja: "Potpuno i hitno ispunjavanje svih zahteva studenata u blokadi, koordinisana akcija protiv korupcije i priprema slobodnih i poštenih izbora."
Ako studentski plenumi i Rektorski kolegij prihvate i realiziraju Aleksićev ili neki sličan prijedlog o formiranju prijelazne vlade, doista bi možda imali vremena da se pripreme i za ljetne škole sveučilišne alijanse Circle U., ako im planove ne bi pokvario tajnoviti plan Rektorskog kolegija o nadoknadi nastave i propuštenih ispitnih rokova.
