Skupština Primorsko-goranske županije odbila je u svoj Statut uvrstiti pravo autohtonosti svojoj najbrojnijoj, srpskoj nacionalnoj manjini (3,93%), kao i pravo na jednog vijećnika u županijskoj skupštini. Radi se o pravima koje srpska zajednica još uvijek ima po sili Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama.

Osim što su vijećnici odbili uvrstiti navedene izmjene kao jedan dodatni mehanizam garancije zaštite prava, oni su s navedenom temom posljednju sjednicu Skupštine pretvorili u burnu raspravu punu isključivih tonova i stavova koji ne dolikuju tolerantnoj i multikulturalnoj Primorsko-goranskoj županiji. Prijedlog ne samo što nije prošao već su iz Mosta stigli amandmani da se ta ista, već postojeća prava za talijansku zajednicu, izbrišu iz Statuta. Srećom, ti su amandmani odbačeni.

No, postavlja se pitanje zašto se uopće i pokretala navedena inicijativa kad je srpskoj zajednici u Primorsko-goranskoj županiji pravo zastupljenosti s jednim vijećnikom već osigurano na temelju zakonskih odredbi, što je za Vida TV potvrdilo i Ministarstvo pravosuđa i uprave.

"Zakon o lokalnim izborima u članku 104. stavku 1. propisuje da će se broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika nacionalne manjine utvrditi tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka. Prema navedenoj formuli broj članova predstavničkog tijela srpske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županiji dobiva se na način da se udio nacionalne manjine 3,93% pomnoži s 41 (broj članova županijske skupštine) što iznosi 1,61 s time da se dobiveni broj zaokružuje na cijeli broj bez decimalnog ostatka odnosno na 1. S obzirom na navedeno, na lokalnim izborima 2025. godine pripadnici srpske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županiji će, temeljem zakonskih odredbi te podataka iz Popisa stanovništva 2021. godine (dakle, bez korekcija u statutu), imati pravo na zastupljenost u skupštini Primorsko-goranske županije s jednim članom", zaključili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave za VIDA TV.

Umjesto navedene inicijative za uvođenje prava u Statut koja su već zagarantirana višim pravnim aktom, ali i prava koje će na svojoj izbornoj listi sasvim sigurno udovoljiti najveća politička snaga u Primorsko-goranskoj županiji - SDP, inicijatorima i političkim krugovima bilo bi korisnije da su pokrenuli izmjene Statuta po kojima bi najbrojnijoj srpskoj nacionalnoj manjini ostalo pravo izbora zamjenika župana iz srpskih redova. Prava izgubljenog nakon posljednjeg popisa stanovništva i pada ispod 5 % u ukupnom udjelu po odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina.

Podsjetimo, to izgubljeno pravo, uvršteno je u Statut Bjelovarsko-bilogorske županije za dva zamjenika župana iz redova češke i srpske nacionalne manjine, županije na čijem je čelu HDZ-ovac Marko Marušić.

Odgovor bi mogao ležati u samoj raspravi koja se čula na posljednjoj sjednici županijske Skupštine u Rijeci, a posebno u isključivostima Mostovog vijećnika Josipa Katalinića koji je izjavio da ''Srbi traže jedno posebno pravo'' te da ''bi sudjelovanje u Skupštini trebalo biti ravnopravno, a ne povlašteno pravo'' i na kraju ''zamolio'' predstavnike srpske nacionalne manjine da ''obrazlože koja su im prava uskraćena''.

Županijskim vijećnicima zasmetao je i tajming izmjene Statuta, samo dva mjeseca prije lokalnih izbora, kao da je jedan Srbin od ukupno 44 vijećnika u Skupštini presudan. Damir Popov iz HDZ-a je dodao da se ''ostali trebaju dobrano potruditi za mjesto u Skupštini, dok su mjesta srpskog i talijanskog vijećnika praktički unaprijed dogovorena i potencijalni partneri SDP-a''.

Vesna Blanuša, vijećnica SDSS-a podsjetila je na više od 300 godina pravoslavlja na riječkom području, kao i da je Srbima priznata autohtonost na području Vrbovskog gdje je pravoslavni manastir star oko 500 godina. Međutim, koliko je sporna tematika strana ili neugodna Riječanima najbolje dokazuje primjer Bojana Kurelića koji je u ime kluba Akcije mladih i Unije Kvarnera bio ocijenio ''da nije dovoljno kvalificiran da bi odredio tko je autohtona manjina na području županije''.

Isključivim tonovima okitili su se i HDZ-ovi vijećnici. Sanjin Vrkić posegnuo je i za Ustavom, rekavši da ''Ustav ne prepoznaje autohtonost kod niti jedne od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj'', te zahvalio Blanuši na podsjećanju na davnu povijest i dodao da ''se valja podsjetiti i na onu manje davnu povijest''. Odgovorio mu je Marko Mataja Mafrici iz SDP-a da se ''naši domicilni Srbi nisu pobunili protiv nove države'' i poručio da je ''usvajanje izmjena statuta civilizacijski doseg''.

U ime predlagača, Petar Mamula, dožupan iz srpskih redova. istaknuo je da je ''mučno slušati kako se o pravima koje nismo tražili, ali su nam dana, raspravlja na ovaj način''.

- Ta su prava na simboličnoj razini. Smatram da o ovome treba raspravljati, ne zato što je šugava Rijeka puna Srba, pri čemu se na Poljudu spominje neko drveće, nego da budemo primjer. U ime nekog tko se smatra samoniklim u ovim krajevima, zahvaljujem se doprinosu svakog od vas i mislim da ćemo na kraju doći do jedne dobre odluke - poručio je Mamula.