Krivaca za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i smrt 15 ljudi puno je više od 13 okrivljenika protiv kojih je novosadsko Više javno tužilaštvo podiglo optužnicu. Uz optužnicu, tužiteljstvo je objavilo i "celokupnu raspoloživu dokumentaciju i informacije prikupljene u toku predistražnog i istražnog postupka, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična dela koja im se stavljaju na teret". Među najzanimljivijim dokumentima je i onaj u kojem su objavljeni rezultati vještačenja stručnjaka s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
Na 175 stranica "Veštačenja" detaljno su navedeni građevinski i drugi tehnički razlozi zbog kojih je nadstrešnica pala i usmrtila ljude, ali i sva nepoštivanja zakona i pravilnika zbog kojih nisu obavljene sve nužne pripreme za rekonstrukciju nadstrešnice, a potom i sama rekonstrukcija. Vještaci su kao glavne uzroke pada nadstrešnice naveli koroziju kablova zbog koje 40 posto njih više nije bilo u funkciji, a k tome je pri rekonstrukciji nadstrešnica dodatno opterećena bez prethodne provjere može li to podnijeti.
Vještaci su utvrdili da u razdoblju od izgradnje Željezničke stanice (1964.) do njezine rekonstrukcije (2022.) "infrastruktura železnice nema dokumentaciju da su vršene građevinske kontrole tehničkog stanja objekta, izuzev vizuelnih kontrola pregleda objekta koji su rađeni na internim aktima društva". Zbog toga su zaključili da "investitor nije vršio pregled stanja konstrukcije što je bio u obavezi, kako objekta Železničke stanice, pa time i predmetne nadstrešnice iznad glavnog ulaza na južnoj fasadi. Takođe nije vršeno održavanje posmatranog objekta sa konstruktivnog aspekta".
Korozija kablova desetljećima se događala i da su poštovane zakonom propisane petogodišnje kontrole i procedure održavanja nadstrešnice, ona se ne bi srušila zbog oštećenih kablova. Kad se tome doda da je izostala i propisana obavezna provjera stanja nadstrešnice prije izrade i realizacije projekta njezine rekonstrukcije, onda se dodatno širi i krug krivaca za njezino obrušavanje. Među 13 okrivljenika nema neposredno odgovornih za održavanje i sanaciju čitave zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, pa ni njezine nadstrešnice, ali nije teško pretpostaviti da će se okrivljeni po "zapovjednoj odgovornosti" braniti šireći krug neposredno odgovornih krivaca na Željezničkoj stanici, njezinim kontrolnim službama, ali i raznim inspekcijama i drugim službama koje su, po nalazima vještaka, nekoliko dana prije njezina pada i "vizualnim pregledom" nadstrešnice mogle uočiti opasnost koja od nje prijeti, pa u najmanju ruku zabraniti da ljudi ispod nje prolaze.
No najveći dio srpske javnosti i medija neposredni krivci za pogibeljni pad nadstrešnice gotovo da više i ne zanimaju. Studentske blokade fakulteta i ulični prosvjedi koji su ponajprije pokrenuti zbog kažnjavanja krivaca za smrt 15 ljudi u međuvremenu su se pretvorili u pokret u koji se svakodnevno unose novi ciljevi, koje više ne učitavaju samo pobunjeni studenti, nego i njihovi profesori i drugi prosvjetari, poljoprivrednici, sindikalisti, aktivisti nevladinih organizacija, a naravno i opozicijske stranke i velik broj njihovih birača. Proklamirana studentska "borba za pravnu državu" preobukla se dijelom u sindikalnu borbu za veće plaće, subvencije i bolje uvjete rada, a uglavnom u političku bunu protiv naprednjačke koalicijske vlasti.
Istraživanja javnog mnijenja, međutim, kažu da u protekla dva mjeseca, unatoč studentskim i građanskim demonstracijama, naprednjačka koalicijska vlast nije izgubila podršku birača, pa prosvjednici i opozicija i ne pomišljaju da zatraže održavanje izvanrednih izbora. Studentskim blokadama fakulteta i uličnim prosvjedima zasad je tek postignuto da na većini fakulteta nema predavanja, a sve je izglednije da u zimskim rokovima neće biti ispita. O eventualnom gubitku studijske godine još uvijek svi u Srbiji šute kao ribe. Čuje se tek pokoji profesorski glas koji upozorava da bi dio stranih i domaćih studenata koji sami plaćaju studiranje mogao početi zahtijevati sudsku odštetu zbog izgubljenih predavanja i ispitnih rokova. Svi ostali studenti koji ne sudjeluju u blokadama malo koga zanimaju, iako su uvjerljivo najbrojniji.
Studenti pobunjenici nisu naštetili vladajućima, ali su zato ušutkali opoziciju i pretvorili je u pomoćnu radnu snagu za povremeno omasovljavanje svojih uličnih prosvjeda. I dok su birači i simpatizeri opozicije barem dobili ulogu statista na studentskim prosvjedima, oporbeni lideri odbačeni su kao stare političke krpe, a i aktivistima nevladinih udruga ovih se dana poručuje da prestanu govoriti u ime studenata. Inzistiranje na ekskluzivnosti studentske pobune dodatno je pomrsilo konce u opozicijskim redovima. Lideri većih opozicijskih stranaka (SSP, NDSS) o studenskoj pobuni već danima javno ne govore, a oni iz manjih stranaka i dalje im se udvaraju, nadajući se da će preko studenata doći do zvijezda.
Većina oporbenjaka još uvijek ne vidi da su studentske blokade fakulteta i ulični prosvjedi dobrano razbucali srpski stranački politički sustav i stvorili uvjete za novi val osnivanja političkih pokreta, kao što su Kreni-Promeni, Ne damo Jadar ili ProGlas, koji je dosad izgleda jedini uspio uspostaviti partnerske odnose s pobunjenim studentima. Zbog toga se u medijima, iako sporadično, počelo spominjati ProGlasovo prerastanje iz pokreta u političku stranku koja bi uskoro mogla preuzeti predvodničku ulogu u studentsko-oporbenom jurišu protiv Vučićevog režima.
Organizatori studentskih blokada i prosvjeda, doduše, svojim potezima ne daju povoda za pisanje takvih i sličnih scenarija. Još uvijek uživaju u svojoj ekskluzivnoj ulozi. Najavljujući prosvjed pred Ustavnim sudom Srbije, primjerice, priznaju da više ne mogu sami, pa zbog toga javnosti poručuju: "Mi, studenti u blokadi, pozivamo vas da se pridružite protestu u nedelju 12. 1. u 16 časova ispred Ustavnog suda i podržite nas." Odmah preciziraju koga žele da im se pridruži, a koga ne žele u svojoj blizini: "Iako za protest možemo odabrati bilo koji dan, odlučili smo da to bude baš nedelja kako biste i vi, radnici, mogli da nam se pridružite." Osim radnika, zovu i sindikate da im se priključe, a javno se "ograđuju od delovanja svih političkih stranaka i organizacija", iako su bez stranačkih simpatizera i birača njihovi prosvjedi slični razbijenim strukturama.
Sudeći po tom glavinjanju organizatora studentskih blokada i uličnih prosvjeda od jednih do drugih ciljeva, od "pravne države" do "smjene vlasti", od pozivanja "pridružite nam se" do "ograđujemo se od vas", i oni su u "rekonstrukciju Srbije" krenuli bez prethodne "kontrole stanja" u stranačkom i ukupnom političkom sustavu Srbije.
