Završilo je trogodišnje razdoblje u kojem je Srbija sustavno smanjivala budžetski deficit. Nakon kriznog pandemijskog deficita od 8,3 posto BDP-a 2020. godine, deficit je već sljedeće godine skoro prepolovljen na 4,5 posto, odmah potom na 3,3 posto, da bi na kraju prošle godine bio spušten na 2,2 posto BDP-a. Ovogodišnjim budžetom planirano je zadržavanje deficita na tih 2,2 posto, ali će parlamentarnim rebalansom do kraja ovog tjedna poskočiti na 2,9 posto BDP-a. Umjesto planiranih 1,7 milijarde eura deficit će na kraju ove godine biti 2,2 milijarde eura.
Ministar financija Siniša Mali parlamentarnim je zastupnicima rast budžetskog deficita obrazložio rekavši: "Stabilni smo, imamo visoke stope rasta, hoćemo da nastavimo i ubrzamo rast i to je ključ ovog rebalansa. Za prvih osam meseci imamo 132,5 milijardi dinara veće prihode i hoćemo da ih rasporedimo tamo gde je najpotrebnije, uz dodatne investicije, kako bismo ubrzali rast." Vlada Srbije odlučila je tih oko 1,1 milijardu eura prebaciti u budžetske rashode, ali je dodala još oko 600 milijuna eura, tako da će deficit povećati za ukupno 1,7 milijardi eura.
Fiskalni savjet Srbije ocijenio je da zaokret u vladinoj fiskalnoj politici i povećanje deficita "u osnovi ne ugrožava fiskalnu i makroekonomsku stabilnost zemlje". No, istovremeno procjenjuje da "rebalans budžeta može biti korak u pogrešnom smeru ukoliko rast kapitalnih investicija ne dovede do bržeg rasta BDP-a". Dosadašnji rast BDP-a u ovoj godini od 4,3 posto, ali i planirani rast od 3,8 posto za čitavu godinu, veći su od najnovijeg rasta državnih rashoda, pa i Fiskalni savjet zbog toga konstatira da je "dobro što planirano pogoršanje fiskalnih kretanja ipak nema težinu da ugrozi makroekonomsku stabilnost Srbije".
I dok Fiskalni savjet sumnjičavo gleda na zaokret u fiskalnoj politici srpske vlade i naprasno povećanje fiskalnog deficita, navodeći sve rizike koje ta vratolomija sa sobom nosi, ministar financija samouvjereno tvrdi da je "najvažniji cilj da nastavimo da rastemo uz očuvanje makroekonomske stabilnosti. Rebalans je samo nastavak uspešne ekonomske politike koju sprovodimo nakon reformi". Dodao je da se "rebalansom želi ubrzati rast i ostvari cilj da do 2027. godine, u kojoj će Srbija biti domaćin EKSPA, prosečne plate iznose 1.400 evra, a penzije i minimalna zarada 650 evra".
Svoj optimizam ministar Mali gradi na ovogodišnjim makroekonomskim pokazateljima. S rastom BDP-a od 4,3 posto u prvih šest mjeseci ove godine srpska ekonomija je bila druga najbrže rastuća ekonomija u Europi, počeo je nabrajati pa nastavio redati: u ovoj godini u Srbiju su se već slile 3,2 milijarde eura stranih investicija s dobrim izgledima da dostignu lanjskih rekordnih 4,5 milijardi eura, Srbija trenutno ima 28 milijardi eura deviznih rezervi, više od 46 tona zlata i skoro šest milijardi eura na računima trezora, udio javnog duga u BDP-u je na razini od 49,8 posto, a uz sve to "nikada veći broj ljudi u Srbiji nije radio, paralelno sa rekordno niskom stopom nezaposlenosti".
Fiskalni savjet Srbije također uvažava sve te povoljne makroekonomske pokazatelje, ali ipak vjeruje da je zbog aktualnog makroekonomskog okruženja u kojem pliva i srpska ekonomija "ispravno bilo ići ka daljem smanjivanju fiskalnog deficita". U tom "neispravnom zaokretu" u vladinoj fiskalnoj politici, za članove Fiskalnog savjeta povoljna je okolnost to što "povećanje deficita planirano rebalansom u osnovi nije strukturne (trajne) prirode". Nabubrjeli deficit nije se slio u povećanje mirovina i plaća u javnom sektoru i trajno opteretio budžet, već je uglavnom usmjeren u "diskrecione" rashode i zato ima ograničen vijek trajanja. Zbog toga "budžet može u budućnosti relativno lako da se vrati u ravnotežu". Realizacijom pojedinih projekata to će se automatski dogoditi, a Fiskalni savjet podsjeća i da je "vlada u mogućnosti da u narednim godinama relativno brzo prilagodi javne rashode javnim prihodima", a to "znatno smanjuje ekonomski rizik povećanja fiskalnog deficita".
Značajnim dijelom povećanje deficita namijenjeno je povećanju budžetskih rashoda za poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje i znanost, s čime se slaže i Fiskalni savjet jer ih smatra opravdanima. Njihove sumnje u opravdanost dodatnog povećanja deficita za 1,7 milijardi eura uglavnom se odnose na rast rashoda za kapitalne investicije. Kapitalni rashodi su povećani za dodatnih oko 850 milijuna eura pa će ovogodišnje državne investicije biti povećane na šest milijardi eura, odnosno rekordnih skoro osam posto BDP-a. Za Fiskalni savjet je, međutim, problematično što tih dodatnih 850 milijuna eura "gotovo u potpunosti mogu da objasne dva projekta (EKSPO 2027 s izgradnjom Nacionalnog stadiona i kupovina 'rafala')". Članovi savjeta preciziraju: "Kad se detaljnije analizira struktura predviđenog povećanja javnih investicija vidi se da iza toga najvećim dijelom stoje dva velika bloka. To su: 1) EKSPO 2027 sa pratećom infrastrukturom (Nacionalni stadion i pruga od Zemuna do stadiona čiji su troškovi u 2024. rebalansom povećani za oko 370 mln evra (inicijalno planirano 340 mln na 710 mln evra) i 2) ulaganja Ministarstva obrane, koja su povećana za oko 450 mln evra (usled plaćanja prve rate borbenih aviona 'rafal' i pripreme infrastrukture za uvođenje obaveznog vojnog roka). Ukupna izdvajanja za druge investicione projekte države neznatno su porasla u odnosu na inicijalni budžetski plan."
S druge strane, ministar financija Siniša Mali slavodobitno poručuje da Srbija nikada nije imala "veći budžet za kapitalne investicije i uz sadašnju stopu rasta BDP-a od 4,3 posto omogućiće dalji rast". Nije se upuštao u obrazlaganje izdvajanja dodatnih 820 milijuna eura za EXPO 2027 i kupovinu 'rafala' i uvođenje obaveznog vojnog roka, a i parlamentarna opozicija je uglavnom šutjela o tome. Kako je Beograd EXPO 2027 u međuvremenu nadograđen programom "Skok u budućnost – Srbija 2027", ministru financija draže je bilo poručiti da će se iz budžeta financirati realizacija 323 projekta diljem Srbije koji su definirani tim programom, a dodao je i da su budžetski rashodi porasli zbog "ulaganja u škole, vrtiće, opšte bolnice i domove zdravlja, sve ono što menja kvalitet života građana Srbije".
Za vladu Srbije i njezinog ministra financija ni najmanje nisu upitna dodatna budžetska izdvajanja za EXPO 2027 i kupovinu francuskih borbenih aviona, a rijetko su osporavana i u raspravi o rebalansu proračuna. Onima koji su ih dovodili u pitanje, ministar Mali je poručio: "Imamo više novca, treba da preraspodelimo taj novac. Između ostalog i za te nove 'rafale'" jer "hoćemo da moderni avioni čuvaju srpsko nebo". U istom rezolutnom tonu odbrusio je i da je "EKSPO 2027 najveća razvojna šansa naše zemlje u narednom trogodišnjem periodu".
Unatoč tom javnom pokazivanju mišića, ministar financija ipak je izgleda oprezno kreirao rebalans budžeta i zaokret u fiskalnoj politici. Unatoč sumnjama i zadrškama prema "koraku u pogrešnom smeru", i Fiskalni savjet konstatira da je "budžet kredibilno i konzervativno planiran pa postoji mogućnost da fiskalni deficit u 2024. na kraju bude nešto niži od novog plana iz rebalansa". Članovi savjeta navode da njihova analiza "pokazuje da ne postoje izraženi rizici da će javni prihodi podbaciti u odnosu na projekciju iz rebalansa, a javni rashodi prebaciti plan. Naprotiv, javni prihodi projektovani su umereno konzervativno, pa postoji mogućnost da se realiziraju iznad budžetskog plana. Uz to, vrlo je moguće da su neki rashodi budžetirani preširoko i da se neće u potpunosti realizovati. To znači da bi fiskalni deficit u 2024. lako mogao da bude niži od planiranih 2,9 posto BDP-a. U tom slučaju bilo bi veoma važno da se Vlada suzdrži od usvajanja novih ad hoc mera koje bi se realizovale preko tekuće budžetske rezerve (što je bila česta praksa u prethodnim godinama). Ekonomski je mnogo racionalnije i bolje da se moguća povoljnija fiskalna kretanja iskoriste za smanjivanje budžetskog deficita i posledično zaduživanja zemlje".
