Afera aferu stiže u Srbiji, pa je tako premijeru Aleksandru Vučiću već omražena Mreža za istraživanje organiziranog kriminala i korupcije KRIK iz Beograda objavila detalje poslova beogradskog gradonačelnika Siniše Malog, iz kojih proizlazi da je on kupio 24 stana u bugarskom ljetovalištu Sveti Nikola u vrijeme dok je bio savjetnik premijera i potom prvi čovjek metropole. Ima tu svega: ofšor zone Britanskih Djevičanskih otoka, kupovao je i neka bugarska poduzeća, potom ekskluzivne već spomenute apartmane na crnomorskoj obali, a sve u suradnji s direktorom ruske naftne kompanije Lukoil Srđanom Babićem, s kojim je radio na privatizaciji nekadašnjeg Beopetrola, koji je potraživala i danas potražuje hrvatska naftna kompanija Ina; u ratnim godinama, naime, Beopetrol se formirao kao firma koja je preuzela vlasništvo Ine u Srbiji, a njega je na kraju kupio upravo Lukoil. Ta privatizacija bila je kasnije označena kao korupcionaška, ali bez ikakvog pravnog epiloga.
Tako je do danas, osim što je aktualni gradonačelnik Beograda u međuvremenu postao savjetnik za ekonomska pitanja premijera Vučića – zadužen je za sporni projekt ‘Beograd na vodi’, kao i za spornu priču oko pretvaranja JAT-a u srpsko-arapsko partnerstvo Er Srbija. Dok su za funkcioniranje dvomilijunskog glavnog grada zaduženi drugi, on se samo povremeno slika i ne daje intervjue, a uglavnom se bavi ‘Beogradom na vodi’.
Gradonačelnik je glavni čovjek kada je o ‘Beogradu na vodi’ riječ, kao i u slučaju poslovanja Er Srbije – oba su posla obavijena tajnama, a ugovori javnosti nikada nisu u potpunosti predočeni, ali je iz onoga što se doznalo jasno da su na štetu države
U međuvremenu, KRIK je ukazao na to da je Mali, inače poznat kao ‘bogat čovjek’ (stanovi, odijela, školarine za djecu u privatnim međunarodnim školama), vlasnik imovine koja prelazi ono što je prijavio Agenciji za borbu protiv korupcije, te da je možda prekršio zakon upravljajući nekim kompanijama u ofšor zoni u vrijeme dok je bio (i još jest) na visokim javnim funkcijama.
Mali je sve, naravno, demantirao: u Bugarskoj, kaže, ima samo jedan stan, ne 24, te tvrdi da je u svojoj ‘profesionalnoj karijeri’ obavljao različite poslove koji imaju veze s nekretninama. Ništa što je KRIK objavio nije točno i podvala je srpske opozicije, sve je bezočni napad: isto to je rekao i njegov zaštitnik, premijer Vučić u trenutku kada je, u drugom činu, KRIK objavio i faksimile dokumenata o prodaji silnih stanova u bugarskom ljetovalištu. Grafolog Vučić je odmah izjavio da potpisi Siniše Malog nisu autentični i da su novinari koji se bave tim skandalom ustvari lažovi.
Afera mu je namještena, tvrdi Mali, nije on kupovao stanove već klijenti, a sve se događalo u ljeto 2012. godine, dok je radio kao stručnjak za financijsko savjetovanje u poslovima ‘spajanja i preuzimanja’, prije nego što je u ljeto 2014. postao gradonačelnik Beograda. KRIK je nakon toga objavio dokumente bugarske agencije iz kojih proizlazi da je i dalje direktor jedne ofšor kompanije i da je jedan stan prodao u proljeće ove godine, da bi Mali na sve to odgovorio – riječ je o falsifikatu. I zakukao usput da je priča objavljena upravo na dan kada je Bojan Pajtić, predsjednik vojvođanske vlade i Demokratske stranke, odbio poligrafsko ispitivanje zbog objelodanjivanja navodnog pokušaja reketarenja jedne američke firme od strane ‘premijerovih kumova’, pa je umjesto Pajtića na naslovnim stranicama osvanuo on.
Nekoliko dana nakon toga, Mali je otputovao u Kinu, pa još nema komentara na najnoviju priču KRIK-a: da je njegova obiteljska firma besplatno dobila deset hektara državnog zemljišta u blizini Vršca u vrijeme kada je radio u Agenciji za privatizaciju. O tome se još nije izjasnio – valjda hoće kada se vrati u zemlju – ali je činjenica da je odbio odgovoriti na pitanja novinara KRIK-a prije nekoliko dana. Ne samo to, okružen ‘komunalnim policajcima u civilu’ (javnost se pita tko su ti, no bez odgovora) pokraj ‘informativnog štanda’ ‘Beograda na vodi’ – privremenog objekta koji je ustvari skupi restoran nepoznatog vlasnika – nije želio razgovarati s novinarima, ali su zato ljudi iz njegovog okruženja novinarima oduzeli fotoopremu i privatne mobilne telefone, te izbrisali fotografije i tonske snimke. Ekipa KRIK-a uspjela je ipak povratiti snimljeno i to je objavila, da bi se gradonačelnik Mali kasnije nemušto ispričao, ne odgovorivši na pitanja koja javnost već duže vrijeme postavlja: zašto je prostor oko ‘štanda’ tj. restorana zabranjen za nepodobne i tko je ovlastio komunalnu policiju da novinarima (jer ovo nije prvi slučaj, nedavno je ekipa portala Istinomer čak fizički spriječena da obavi svoj posao) onemogućuje rad, a posebnu težinu cijeloj stvari daje i to da je fotoaparat novinaru KRIK-a oduzeo načelnik komunalne policije Beograda Nikola Ristić.
Nije sve ovo prva afera vezana uz gradonačelnika. Odmah po preuzimanju te dužnosti, isplivala je priča o tome da je plagirao svoj doktorat. Analiza Raše Karapandže, srpskog profesora financija koji predaje u Njemačkoj, vodila je ka tom zaključku, ali ništa se nije dogodilo (kao, uostalom, i u drugim slučajevima visokih dužnosnika i suradnika premijera Vučića) osim što je nakon toga jedan rad Siniše Malog objavljen u jednom njemačkom stručnom časopisu povučen, jer je ustanovljeno da je plagijat. I nikom ništa.
Naprotiv, on je glavni čovjek kada je o ‘Beogradu na vodi’ riječ, kao i u slučaju poslovanja Er Srbije gdje je predsjednik Nadzornog odbora – oba su posla dan-danas obavijena tajnama i ugovorima koji javnosti nisu u potpunosti predočeni, ali je iz onoga što se doznalo jasno da su ustvari na štetu države i da u svemu tome umjesto javnog prevladavaju privatni interesi, pogotovo kada je o ‘Beogradu na vodi’ riječ, jer je najvrjednije zemljište u gradu praktički poklonjeno arapskom (većinskom) partneru.
Za sve to vrijeme premijer Vučić svakodnevno ponavlja da neće popuštati tajkunima, iako je jasno da su tajkune prošle vlasti zamijenili njegovi vlastiti. Sada treba vidjeti da li će sudbina (Vučić) i dalje biti naklonjena Malom, čiju ostavku traži oporba, uz zahtjev da se ispita i sukob interesa i odakle gradonačelniku pet milijuna eura za skupe stanove u Bugarskoj, ali i u Beogradu.
