Odmah nakon masovnog cijepljenja protiv Covida-19 u Srbiji će započeti i masovno ubrizgavanje novog paketa novčane pomoći stanovništvu i privredi. Čim se broj cijepljenih građana približio brojci od pola milijuna, predsjednik Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić i ministar financija Siniša Mali javno su progovorili o novom paketu budžetske pomoći privredi i stanovništvu koji će biti definiran i usvojen u narednih desetak dana. No ključni sadržaji novog paketa već sada su poznati i zapravo su uglavnom preslikani iz lanjskog paketa pomoći. Za razliku od prošle godine, kad cjepiva protiv Covida-19 nisu bila ni na vidiku, ovogodišnja pomoć stanovništvu i privredi počet će stizati u svibnju, dokad se očekuje da će biti cijepljeno 1,2 do 1,5 milijuna građana. Uz barem isto toliko građana koji su stekli prirodni imunitet protiv koronavirusa, život stanovništva i privrede trebao bi postati vrlo sličan životu prije koronakrize.

Ovogodišnji paket pomoći privredi i stanovništvu vrijedit će skoro 2,5 milijardi eura i bit će značajno manji od prošlogodišnjeg koji je vrijedio šest milijardi eura, ali potpomognut masovnom imunizacijom stanovništva trebao bi rezultirati rastom BDP-a od 5,5 posto, što najavljuju predstavnici vlasti, odnosno tri do četiri posto, koliko očekuju skeptičniji eksperti i većina međunarodnih institucija. Lanjsko upumpavanje budžetskog novca u privredu i kućne budžete stanovništva značajno je doprinijelo da pad srpskog BDP-a bude svega 1 do 1,5 posto, najmanji u Europi, kako se hvale vladajući. Predsjednica vlade Ana Brnabić kaže da novi paket pomoći još nije do kraja definiran i da se razmatraju i neke druge varijante, ali istovremeno tvrdi da je "ono što je uradila Srbija 2020. dalo rezultat". Zato priču o novom paketu zaključuje ovako: "Ne znam zašto bi radili nešto drugačije, ako već imate takve rezultate. Zadovoljna sam sa svim merama i kakve su rezultate dale tokom 2020. i mogu samo da se nadam da će sve što sada radimo dati iste takve rezultate."

Vlada Srbije stoga najavljuje da će već u travnju, svibnju i lipnju svim malim i srednjim poduzećima uplatiti po pola minimalne plaće za svakog zaposlenog. Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež ističe da u malim i srednjim poduzećima, koja će za svakog zaposlenog dobiti po tri polovine minimalne plaće, radi 1.253.000 radnika. Mala i srednja poduzeća tu će novčanu pomoć sigurno dobiti jer je koronakriza najviše ugrozila njihovo poslovanje, ali Čadež kaže da se još uvijek razmatra mogućnost da sličnu pomoć dobiju i velika poduzeća. S druge strane, ministar Siniša Mali ipak podsjeća da je svega 25 velikih poduzeća imalo 70-postotni pad prihoda zbog koronakrize, a takav pad je imalo čak 10.400 malih i srednjih poduzeća, pa dodaje: "Zato se razmišlja da damo veću pomoć mikro, malim i srednjim preduzećima, a ne velikim, ali odluku još nismo doneli."

Predsjednik PKS-a ističe da je važno i to što će se novim paketom mjera nastaviti davati državna jamstva poduzećima za podizanje bankarskih kredita, jer je iz lanjskog paketa državna jamstva za dobivanje bankarskih kredita iskoristilo 23 tisuće poduzeća. Novim paketom pomoći osigurano je 500 milijuna eura za davanje državnih jamstava za kreditiranje poduzeća, a iz lanjskog paketa za tu svrhu ostalo je neiskorišteno još 500 milijuna eura, pa će poduzeća u ovoj godini moći koristiti milijardu eura državnih jamstava. Čadež tvrdi i da je već sada odlučeno da se svim poduzećima koja se bave cestovnim prijevozom putnika isplati 600 eura pomoći po jednom autobusu, jer osim što je njihovo poslovanje među najugroženijima zbog koronakrize, u njima radi oko 20 tisuća radnika, pa bi vozače autobusa, koji su i do sada bili deficitarno zanimanje na srpskom tržištu rada, bez direktne državne pomoći prijevoznici teško mogli zadržati u svojim poduzećima.

I ovaj put, međutim, najviše rasprave izazvat će odluka vladajućih da svim punoljetnim srpskim građanima podijeli po 60 eura pomoći, a umirovljenicima još 50 eura dodatne pomoći. Kao i lani, i ove godine je jedini uvjet za dobivanje novčane pomoći iz državne blagajne taj da građani prijave da žele dobiti tih 60 eura. Prošle godine se 6,2 milijuna građana prijavilo i jednokratno su dobili po sto eura pomoći. Ove godine oni koji se prijave u svibnju će dobiti 30 eura, a u studenome preostalih 30 eura. Umirovljenicima će bez prijavljivanja biti isplaćeno dvaput po 30 eura kad i ostalim građanima, a u rujnu će dobiti dodatnih 50 eura, odnosno ukupno 110 eura državne pomoći u ovoj godini.

Najavljujući nove mjere ministar financija ne propušta podsjetiti da su umirovljenicima u siječnju, zbog primjene novog tzv. švicarskog modela izračuna mirovine, mirovine već povećane za 5,9 posto, pa su uz zaposlene u zdravstvu, kojima su u siječnju plaće povećane za pet posto, najveći budžetski dobitnici na početku ove godine. I dok kritičari lanjskih, a onda i ovogodišnjih vladinih mjera tvrde da će se Srbija zbog njihove neselektivnosti morati dodatno zadužiti i ugroziti fiskalnu stabilnost koju je mukotrpno postigla u prošlom desetljeću, Siniša Mali tvrdi da će srpski javni dug ostati u granicama 60 posto BDP-a. Pritom kao argument za svoju tvrdnju poteže podatak da je srpski državni budžet u siječnju ostvario suficit od oko 115 milijuna eura umjesto planiranog deficita u jednakom iznosu, odnosno da se u državnu blagajnu u siječnju slilo oko 230 milijuna eura više nego što je planirano. Višak novca u državnom budžetu ministru Malom su dokaz da "privreda funkcioniše i da je Srbija na odličnom ekonomskom putu". U prilog toj tvrdnji dodaje da je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Srbiji porasla za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec 2019., a pritom je prerađivačka industrija rasla za 5,5 posto.

Priču o tome "otkud pare za bacanje iz helikoptera" ministar zaključuje tvrdnjom da je "obim spoljnotrgovinske razmene u decembru oporavljen zahvaljujući snažnom oporavku robnog izvoza koji je ostvario rast od 16,6 odsto. To se pre svega odnosi na izvoz prerađivačke industrije, ali je ostvaren rast izvoza i u sektoru poljoprivrede i rudarstva". Stoga je uvjeren da "sve ove mere nisu i neće ugroziti stabilnost naših javnih finansija koje su u odličnom stanju". "Mnogo bolje ide naplata poreza nego što smo očekivali, privredna aktivnost u Srbiji postoji. Mi smo jedna od retkih zemalja koja nije zatvorila ekonomiju i uspešno se bori protiv pandemije imunizacijom, dok mnoge zemlje to još nisu ni počele, a zatvorile su svoje ekonomije i uvele policijski čas", zaključio je ministar Mali, uvjeren da je prošlogodišnje državno pomaganje privredi i stanovništvu bilo itekako uspješno, što je "sjajan uvod za novi paket pomoći".