Međunarodni monetarni fond korigirao je svoju prognozu rasta srpskog BDP-a u ovoj godini s pet na šest posto. Tom korekcijom MMF je svoju prognozu izjednačio s prognozom Vlade Srbije koja je ovogodišnji budžet projektirala na bazi šestpostotnog rasta BDP-a. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić odmah je počeo najavljivati da bi se privredni rast Srbije u ovoj predizbornoj godini mogao popeti na sedam posto. I Europska komisija je svoju prognozu rasta srpskog BDP-a podigla na 5,3 posto.
No od svih tih prognoza važniji su podaci o rezultatima srpske privrede u prvom tromjesečju ove godine. I prije njihovog službenog objavljivanja ministar financija Siniša Mali tvrdio je da će umjesto budžetski projektiranog pada BDP-a od jedan posto on u prvom kvartalu porasti za 1,3 posto. Mali nije jedini koji govori o iznenađujuće brzom oporavku srpske privrede na početku ove godine. Isto tvrdi i Američka privredna komora koja okuplja sve kompanije iz SAD-a koje posluju u Srbiji. Američki privrednici brži rast pripisuju "oporavku svetske privrede, povoljnom odnosu izvoznih i uvoznih cena, fiskalnim i monetarnim podsticajima države, ali i ublažavanju epidemioloških mera". U takvim uvjetima dvije trećine članica Američke privredne komore u Srbiji ostvarilo je ili nadmašilo svoje planove za prvi kvartal.
I vlada Ane Brnabić u svom je saopćenju potvrdila da su "rezultati najvažnijih ekonomskih pokazatelja u svim privrednim oblastima u prvom kvartalu ove godine bolji od očekivanih". Pritom vlada konstatira da je "do dobrih rezultata dovela promena u strukturi izvoza, jer se u inostranstvo plasira sve više visokotehnoloških proizvoda, rast investicija, posebno kada je reč o gradnji zgrada i objekata, kao i rast cena na inostranom tržištu poljoprivrednih proizvoda, posebno ratarskih. U privredi su trendovi i dalje stabilni, a i sektor usluga je nastavio s oporavkom".
Suradnici časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) u svojim redovnim mjesečnim analizama slažu se da se srpska privreda na početku ove godine oporavlja brže nego što se prognoziralo. Motori tog brzog rasta i oporavka su industrija i izvoz, tvrde analitičari MAT-a. I njih je iznenadilo da je "ukupna industrijska proizvodnja u trećem mesecu bila za 6,1 odsto veća nego u istom mesecu prošle godine, dok je prerađivačka industrija zabeležila rast od 6,5 odsto uprkos padu u proizvodnji naftnih derivata od čak 60 odsto", jer je Naftna industrija Srbije (NIS) u ožujku zbog remonta i modernizacije nekih svojih pogona "radila znatno manjim intenzitetom". U MAT-u ističu da "za razliku od februara, kada je svega 10 od 24 grane prerađivačke industrije ostvarilo rast proizvodnje, u martu je čak 20 grana napredovalo. Samo industrija duvana, proizvodnja odevnih predmeta i naftna industrija su imali manju proizvodnju nego lane". I sam iznenađen takvim kretanjima, urednik MAT-a Ivan Nikolić kaže da "kretanja industrije u prvom tromesečju ukazuju na stabilizaciju i povratak na trend rasta uspostavljen još polovinom 2019. Dobra vest je i što početak vanrednog stanja u martu prošle godine nije toliko uticao na kvartalni rezultat jer se radi o jednoj nedelji. Tek u aprilskim podacima videće se ta smanjenja baze od prošle godine". Nikolić smatra da su glavni izvori rasta industrije na početku godine "tražnje koju pravi građevinska industrija i infrastrukturni projekti i još važnije izvoz". Izvoz je u siječnju i veljači u odnosu na iste mjesece lani porastao za 3,5 posto, a uvoz je smanjen za 6,9 posto. U ožujku je izvoz u odnosu na isti mjesec lani porastao za čak 35 posto, a i uvoz je rastao za 11,6 posto. Nikolić ne dvoji da za skokovit rast izvoza u ožujku dobrim dijelom "zasluge nosi zatvaranje granica i otežavanje transporta robe u Evropi prošlog marta".
Srbiji se može dogoditi da nakon dugo vremena u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvari suficit u platnoj bilanci, a Nikolić, osim lanjskom zaključavanju Europe, to pripisuje i transformaciji srpske industrije. "Imali smo rast izvoza poljoprivrede zahvaljujući dobroj prošloj godini, ali značajan faktor je transformacija naše industrije ka kvalitetnijoj i vrednijoj proizvodnji. Proizvodimo sve konkurentniju robu i to se odražava na stabilnost izvoza i na brz oporavak prerađivačke industrije", ističe Nikolić. Potom dodaje da je, prema njegovoj analizi, "robni izvoz Srbije od 2005. godine povećan 4,7 puta, što je više od uporedivih zemalja CIE, a unutar njega izvoz haj-tek industrije je povećan 15 puta, sa 77,4 miliona na 1,16 milijardi evra". Nikolić tvrdi i da "danas izvoz proizvoda visoke i srednje tehnološke složenosti čini tačno trećinu ukupnog robnog izvoza Srbije. Pre samo petnaest godina iznosio je mizernih 13,5 odsto, po čemu nismo mogli parirati niti jednoj evropskoj ekonomiji".
I dok vladajući političari ne kriju svoje ushićenje zbog iznenađujuće brzog oporavka srpske privrede, Fiskalni savjet Srbije se svojim ocjenama i prognozama trudi da ono ne preraste u predizbornu euforiju koja bi vladajuće potakla na poteze koji bi njihovu ekonomsku politiku mogli odvesti u krivom smjeru. Predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović podsjeća da visok privredni rast u jednoj godini ne znači mnogo, pogotovo u turbulentnim vremenima poput sadašnjih. "Privredni rast bi trebalo posmatrati u nešto dužem vremenskom horizontu, a kad se gleda nešto duži horizont, vidi se da Srbija ima prosečan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 do četiri odsto godišnje, a trebalo bi da bude oko pet odsto da bismo pristizali razvijenije zemlje CIE", poručio je Petrović u izjavi agenciji Beta. Ponavlja da je glavni razlog zašto Srbija još uvijek zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe loša kvaliteta njezinih institucija koja se "pre svega ogleda u prevelikoj korupciji i nedovoljnom nivou vladavine prava". Pojašnjava da je u pripremi ovogodišnjeg budžeta Fiskalni savjet sugerirao Vladi da "ne ide na tako visoku stopu privrednog rasta od šest odsto, jer je u vreme neizvesnosti mnogo bolje oprezno planirati privredni rast i poreske prihode, pa se 'iznenaditi' boljim rezultatima nego obratno". Tvrdi i da ekonomski pokazatelji iz prva dva mjeseca ove godine sugeriraju da je Fiskalni savjet bio u pravu kad je najavljivao da će rast BDP-a u ovoj godini biti četiri a ne šest posto. No istovremeno podsjeća da je nakon rebalansa budžeta, kojim su značajno povećane investicije u infrastrukturu, Fiskalni savjet procijenio da "bi to veliko povećanje javnih investicija moglo dodati još oko 1,5 odsto na sadašnji tempo privrednog rasta od četiri odsto, pa bi rast BDP-a Srbije u 2021. na kraju ipak mogao da bude preko pet odsto i blizak prvobitnim prognozama Vlade Srbije".
Unatoč toj korekciji Fiskalnog savjeta, ministar Siniša Mali nije propustio priliku da njegovim članovima lupi političku pljusku. Reagirajući na Petrovićeve tvrdnje da Srbija i dalje zaostaje za privrednim rastom zemalja CIE, Mali je uzvratio da je "opšta karakteristika fiskalnih saveta kao nezavisnih tela širom Evrope prisustvo opreznosti i određene doze konzervativizma u javnim nastupima i analizama, ali da Fiskalni savet Srbije na čelu sa gospodinom Petrovićem već duže vreme u svojim analizama prevazilazi uobičajene okvire konzervativizma, te stavovima, više političkog nego ekonomskog karaktera, pokušava da umanji dostignuća koja Srbija postiže poslednjih godina". Ministar financija naime tvrdi da Fiskalni savjet u pravilu i redovno podcjenjuje stope privrednog rasta Srbije. Pritom prešućuje da je i Fiskalni savjet svoju prognozu za ovu godinu sasvim približio projekciji Vlade nakon što je ona prihvatila njegovu sugestiju da mora znatno povećati državne investicije ako želi postići brži privredni rast zemlje. Petrović je već nekoliko puta pomirljivo konstatirao da Vlada Srbije često procjene i sugestije Fiskalnog savjeta u prvim reakcijama napadne i odbaci, a potom ih na ovaj ili onaj način ugradi u svoju ekonomsku politiku.
Ministar Mali u svom saopćenju, istina nevoljko, zapravo to i priznaje jer kaže: "Nizak nivo javnih investicija je upravo bila jedna od glavnih zamerki Fiskalnog saveta koji je tvrdio da taj nivo treba da iznosi pet odsto. Taj nivo je dostignut još 2019., a za 2021. godinu udeo javnih investicija bi trebalo da bude rekordnih 7,2 odsto BDP-a. Srednjoročna poređenja sa zemljama CIE su neumesna, budući da su one znatno ranije završile proces tranzicije, a Srbija je dodatno zbog neodgovorne politike prethodne vlasti morala da sprovodi fiskalnu konsolidaciju koja se dodatno odrazila na rast."
No u predizbornoj godini naprednjački ministar financija odlučio je ponajprije pokazati mišiće pa tvrdi da je Vlada optimističnija ne samo od Fiskalnog savjeta nego i od Svjetske banke i MMF-a. "Verujemo u preduzete mere, pa je stoga projektovan rast od šest procenata. Naime, u drugom kvartalu planiran je rast od 10 odsto, ali smo uvereni da možemo da rastemo 11,5 procenata. Ukoliko to uspemo, a nema razloga da gubimo optimizam, Srbija će se vratiti na stare staze ekonomskog uspeha i imaćemo rast od šest procenata na kraju godine. To znači da ćemo biti na vrhu Evrope po pitanju uspešnosti naše ekonomije", rekao je Mali.
