Neposredno prije početka proljetnog zasjedanja Narodne skupštine Srbije portal Blica objavio je video zapis na kojem se vidi "pravednik" koji nonšalantno šetajući buši gume na automobilima parkiranim na pločniku ulice Husinskih rudara na beogradskoj Karaburmi. U komentarima pod videom razvila se žustra rasprava u kojoj dobar dio komentatora osuđuje "pravednički gnjev" svojeg sugrađanina, a drugi dio nagađa o uzrocima koji su ga natjerali da buši gume. Dok jedni cinično sumnjaju da se radi o lokalnom vulkanizeru ili njegovom plaćeniku koji pod okriljem mraka namiče nove mušterije, drugi s razumijevanjem odobravaju obračun s nepropisno parkiranim automobilima koji svakodnevno zagorčavaju život pješacima. Nitko se, međutim, ne pita što bi se dogodilo da je kamera zabilježila kako iza "pravednikovih" leđa u kadar ulazi netko od vlasnika spreman da nasiljem obrani gume na svom automobilu. Kad bi se to i dogodilo, komentatori bi se opet podijelili na one koji odobravaju prebijanje "bušitelja guma" i na one koji se zgražaju i osuđuju ga.
Blicov video zapis s Karaburme, međutim, samo je još jedan bizaran prilog koji svjedoči da se Srbijom već neko vrijeme širi anarhija u kojoj pojedinci i čitave društvene grupe uzimaju pravdu u svoje ruke, tvrdeći da su država i njezine institucije u rasulu i da ih jedino "pravedničkom" silom i nasiljem mogu ponovno dovesti u red i natjerati da funkcioniraju sukladno Ustavu i zakonima. Sliku o takvoj anarhičnoj i podivljaloj Srbiji ubrzo su još uvjerljivije od "pravednika s Karaburme" u svijet odaslali oporbeni zastupnici u Narodnoj skupštini Srbije.
Tvrdeći da je predsjednica parlamenta Ana Brnabić, nakon što je premijer Miloš Vučević prije mjesec dana podnio ostavku, nepropisno "parkirala" 62 umjesto samo dvije točke u dnevni red skupštinskog zasjedanja, oporbeni zastupnici su nju, zastupnike parlamentarne većine i članove Vlade uz buku vuvuzela i povike zasuli dimnim bombama, bakljama, biber sprejom i pjenom iz protupožarnog aparata kako bi ih natjerali da sjednicu parlamenta svedu na usvajanje Zakona o visokom obrazovanju i potvrđivanje ostavke premijera i vlade, a sve druge predložene zakone i odluke skinu s dnevnog reda jer ih vlada u ostavci nema pravo predlagati. Zahtjev opozicije vladajuća većina je odbila tvrdeći da je Vučevićeva vlada u ostavci jedino novi Zakon o visokom obrazovanju predložila otkad je premijer podnio ostavku, a da su svi ostali u parlamentarnu proceduru ušli prije toga, u gotovo tromjesečnom razdoblju u kojem parlament nije zasjedao pod pritiskom masovnih uličnih studentsko-građanskih prosvjeda i studentskih blokada fakulteta. I opozicija se suglasila da Skupština usvoji predloženi Zakon o visokom obrazovanju jer se njime ispunjava jedan od četiri studentska zahtjeva, iako ga je u dogovoru s rektoratima svih sveučilišta u Srbiji kreirala Vučevićeva vlada u ostavci. Opozicija se krotko podvrgla volji pobunjenih studenata i odustala od principa da vlada u ostavci ne može predlagati nove zakone, a usprotivila se usvajanju seta zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju koji su prije Vučevićeve ostavke predloženi kako bi se realizirao dogovor vlade i reprezentativnih prosvjetnih sindikata s kraja prošle godine kojim se poboljšava status i standard obrazovanja u osnovnim i srednjim školama.
Nakon pirotehničkog obračuna opozicije s vladajućom parlamentarnom većinom, dio analitičara sklonih opoziciji s razumijevanjem tumači da su oporbenjaci morali u parlament prenijeti frustracije i gnjev s uličnih građansko-studentskih prosvjeda koji se već mjesecima valjaju Srbijom, a jedino dvoje jesu li pretjerali s upotrebom pirotehnike. Prešućuju pritom da je na uličnim građansko-studentskim prosvjedima svoje frustracije i gnjev nasiljem iskazivalo tek nekoliko desetina protivnika studentsko-građanske pobune koji su svojim automobilima i pesnicama pokušavali probiti ulične blokade i zbog toga u većini završavali u pritvoru i pred sudovima s optužnicama za teška kaznena djela.
S obzirom na činjenicu da su u opozicijskom pirotehničkom napadu na parlamentarnu većinu stradale tri zastupnice, najagresivniji oporbeni zastupnici, koji su organizirali unošenje pirotehnike i predvodili njezinu po zdravlje ljudi opasnu upotrebu u parlamentu, mogli bi se suočiti s optužbom da su počinili "teško delo protiv opšte sigurnosti" za koje je propisana kazna do osam godina zatvora, a ako se to dogodi, onda ih od odlaska u pritvor neće štititi zastupnički imunitet. Već sama mogućnost da bi poneki oporbeni zastupnik mogao završiti u pritvoru ako liječnici konstatiraju da su povrijeđene zastupnice zadobile "teške telesne povrede", a da je tužilaštvo zbog toga primijenilo članak zakona koji je u sličnim slučajevima primjenjivalo protiv nasilnika na uličnim blokadama prometa, govori da su se opozicijski predvodnici pirotehničkog napada u parlamentu sveli na razinu rabijatnih uličnih nasilnika.
I koliko god sutradan nakon "pirotehničkog okršaja u Skupštini" pravdala svoje divljanje odlukom da više neće ulaziti u skupštinsku dvoranu i sudjelovati u raspravi na sjednici čije su održavanje pokušali spriječiti, opozicija je ustuknula i zapravo priznala da je pretjerala i umjesto vladajućima naštetila sebi i svojoj namjeri da naprednjačku koaliciju natjera da prihvati njezin prijedlog o formiranju prijelazne vlade kao rješenju za izlaz iz političke i parlamentarne krize. Predsjednik Kluba zastupnika Zeleno-levog fronta Radomir Lazović, primjerice, pojasnio je da su "opozicioni poslanici odlučili da danas ne učestvuju u radu Skupštine kako ne bi pomagali u stvaranju lažne slike normalnosti" i dodao da su "juče jasno preneli poruku da neće da trpe institucionalno nasilje SNS-a".
I dok je Lazović u predvorju skupštinske dvorane novinarima pokušavao objasniti zašto se većina oporbenih zastupnika povukla na rezervne položaje, u dvorani je parlamentarna većina nastavila mirno voziti po dnevnom redu kako bi na kraju sjednice potvrdila ostavku Vučevićeve vlade i otvorila novu frontu s opozicijom oko pitanja hoće li novu vladu izabrati u sadašnjem sazivu parlamenta ili će to učiniti nakon još jednih izvanrednih parlamentarnih izbora, ponavljajući da ne pristaju na formiranje prijelazne vlade.
Zastupnica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević pak uzvraća: "Mi njima kažemo isto tako dve stvari. Nema obične rekonstruisane vlade SPS-a i SNS-a. Dakle, nećete smanjiti tenziju u društvu, nećete rešiti probleme koji su vrlo očigledni. Vi ste ti koji sistematski korumpirate i urušavate zemlju. Ljudi više neće da pristaju na korupciju, jer vide da nestručni ljudi ne brinu o njihovoj bezbednosti, već samo o profitu. Idejom prelazne vlade i njima nudimo izlaz političkim putem. Dakle, ne onako kako oni uporno govore da mi hoćemo nekakvom revolucijom, ratnim stanjem, terorizmom... Ne, mi nudimo političko rešenje za političku krizu, a prelazna vlada treba da obezbedi uslove za slobodne i poštene izbore. Ako su zaista demokrate, to će prihvatiti. Zaista se nadam da ćemo uskoro izaći sa jednim konceptom kom će šira javnost moći da pruži podršku."
Problem je, međutim, što su oporbenjaci svoje "političko rešenje" s prijelaznom vladom kao izlazom iz krize pokušali naprednjačkoj koaliciji prethodnog dana u parlamentu utuviti u glavu dimnim i šok-bombama, a sada očekuju da zajedno zagrljeni "obezbede uslove za slobodne i poštene izbore".
