Radnicima Naftne industrije Srbije već su isplaćene plaće za veljaču i ožujak te godišnji bonusi koji se inače isplaćuju u ožujku. Poslovodstvo NIS-a nastoji do 27. veljače, kad bi se trebale početi primjenjivati američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, uz plaće i premije zaposlenima isplatiti i regrese za godišnje odmore i druga godišnja davanja. Oko 5300 radnika NIS-a plaće su dobili unaprijed jer su banke, pogotovo one u stranom vlasništvu, već odlučile poštovati američke sankcije i s prvim danom njihove primjene prekinuti poslovne odnose s NIS-om, ne samo blokadom računa već i proglašavanjem svih njegovih dugovanja dospjelima na naplatu. NIS bi bankama u tom slučaju preko noći morao isplatiti oko 500 milijuna eura i ako mu država ne priskoči u pomoć vjerojatno staviti ključ u bravu.
Sankcije NIS-u uvela je odlazeća Bidenova administracija, ali i Trumpovoj se ne žuri da ih ukine ili barem odloži njihovu primjenu za 90 dana, što su zajednički zatražile srpska i mađarska vlada, ali i poslovodstvo JANAF-a. Bidenova administracija uvođenje sankcija NIS-u obrazložila je tvrdnjom da Rusija rat u Ukrajini financira i povlačenjem profita iz Gazpromnjeftove kompanije u Srbiji. NIS je lani ostvario oko 80 milijuna eura dobiti i zbog tog iznosa za koji se može kupiti dva do tri njemačka tenka Leopard, Srbija je suočena s mogućim kolapsom kompanije koja drži 80 posto njezine veleprodaje i 60 posto maloprodaje naftnim derivatima.
Uzalud je Srbija uvjeravala Bidenove specijalce za kažnjavanje Rusije da je Gazpromnjeft od kad je 2008. godine preuzeo većinsko vlasništvu u NIS-u skoro čitavu ostvarenu dobit reinvestirao u njegovu modernizaciju i razvoj, odnosno da ga nije povlačio za financiranje rata u Ukrajini. I Amerikancima i Rusima je jasno da je NIS-ova dobit kapljica kapljice u moru milijardi eura koje se upumpavaju u ukrajinski rat, pa je jedina realna svrha uvođenja sankcija NIS-u bilo tjeranje Srbije da konačno i ona počne slijediti zapadnu politiku sankcioniranja Rusije.
Srpske vlasti su očekivale da će nova Trumpova administracija barem ublažiti taj rigorozni stav s kraja mandata Bidenove administracije, ali rok za primjenu sankcija počeo se brojati u satima, a američki OFAC (Ured za kontrolu strane imovine), koji operativno provodi sankcije, nije objavio hoće li odgoditi primjenu sankcija ili ih primijeniti sukladno odluci Bidenove administracije. U Beogradu su očekivali da će se OFAC dva dana prije 27. veljače konačno oglasiti, ali to se nije dogodilo. Slučajno ili ne, istoga dana, u utorak je Srbija u Generalnoj skupštini UN-a glasala za europsku rezoluciju kojom se Ukrajini jamči teritorijalni integritet i suverenitet, a protiv koje su glasali i Rusija i SAD. Brzopotezna isprika predsjednika Vučića zbog priklanjanja Srbije prijedlogu Europske unije i naknadno zagovaranje suzdržanosti otvara pitanje je li i OFAC odgodio objavljivanje svoje konačne odluke kako bi u nju ugradio i “antiameričko” izjašnjavanje Srbije u UN-u. SAD su proteklih godina Srbiju tjerale da zbog rata u Ukrajini uvede sankcije Rusiji, a sad bi je mogli kazniti zato što je podržala europsku rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresije i štiti suverenitet Ukrajine na čitavom njezinom teritoriju.
No i bez te apsurdne situacije u kojoj se Srbija obrela u novonastalim globalnim geopolitičkim odnosima, njezina politička scena vrvi sličnim apsurdima. Već tri mjeseca dio pobunjenih studenata kršeći brojne zakone blokira fakultete i prometnice diljem Srbije, dok istovremeno traže da nadležne državne institucije dosljedno primjene zakone kako bi se utvrdili uzroci pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i kaznili krivci za pogibiju 15 ljudi. Pobunjeni studenti su, ne samo u Srbiji, proglašeni junacima novog doba, iako kršenjem zakona traže njihovo poštivanje.
Herojska pozlata tek im se ponešto počela kruniti nakon što su prije svih svojih drugih zahtjeva uspjeli vlastima nametnuti zakonsko 20-postotno povećanje budžetskog financiranja fakulteta, odnosno obilnije sufinanciranje njihova studiranja i profesorskih plaća. Iako je njihov zahtjev već pretočen u službeni vladin prijedlog izmijenjenog Zakona o visokom obrazovanju, koji su podržali i svi rektorski kolegiji u Srbiji, studenti u blokadi o njemu se ne izjašnjavaju, ali i šute o tome hoće li nakon njegova usvajanja u parlamentu barem prekinuti blokadu fakulteta i omogućiti nastavak studijske godine.
Paralelno s blokadom fakulteta, pobunjeni studenti dodatno pritišću vlast da ispuni njihove zahtjeve svakodnevnim uličnim prosvjedima i blokiranjem prometa. Masovno su ih podržali i građani, pa se Srbijom već tri mjeseca valjaju masovni studentsko-građanski prosvjedi čiji su proklamirani ciljevi poštivanje zakona i kažnjavanje krivaca za smrt 15 ljudi u Novom Sadu te borba za vladavinu prava i funkcioniranje pravne države. Pobunjeni studenti pritom su odbili da njihove blokade i prosvjedi postanu platforma za smjenu vlasti, bilo raspisivanjem izvanrednih izbora što im nudi vladajuća koalicija, bilo formiranjem prijelazne vlade koju zagovara opozicija.
Kako, međutim, pobunjeni studenti ne odustaju ni od uličnih prosvjeda, unatoč hrpama objavljenih dokumenata o radovima na pruzi Novi Sad-Subotica i zgradi Željezničke stanice u Novom Sadu te ispisanim optužnicama i sve brojnijim pritvorenim okrivljenicima za pad nadstrešnice, njihova pobuna i dalje potiče maštu svih koji bi da vide pad Vučićevog režima, ali i pojedinih društvenih grupa koje bi da iskoriste gužvu da proguraju svoje interese.
Reprezentativnim sindikatima prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama, studentske blokade i prosvjedi koncem prošle godine itekako su pomogli da višegodišnje jalove pregovore s vlastima o novim povoljnijim kolektivnim ugovorima privedu kraju i osiguraju traženo vanredno povećanje plaća do početka sljedeće godine te bolji ukupni materijalni položaj školstva. No, dio prosvjetara iz osnovnih i srednjih škola, tvrdi se svaki četvrti, po uzoru na studente i navodno radi podrške njima, odlučili su blokirati rad škola djelomičnom ili potpunom obustavom nastave tražeći da im se odmah ispuni sve ono za što su se njihovi sindikati izborili jer ne žele čekati do početka sljedeće godine. Ne kriju pritom da su zajahali na valu studentski prosvjeda, pa javnosti otvoreno poručuju: “Kad ćemo nego sada?”.
I medijski izvještaji o studentskim uličnim prosvjedima svjedoče da su na njima studenti sve češće u manjini i da na video zapisima i fotografijama prevladavaju prosvjednici koji već dugo ili nikada nisu ni kročili na fakultete. Također, svjedoče i da oporbeni lideri i dio čelnika nevladinih organizacija sve rjeđe sudjeluju u studentskim prosvjedima na koje su u jatima hrlili kad su se počeli zahuktavali. Dio lidera parlamentarnih opozicijskih stranaka već najavljuje da će sljedećeg tjedna bojkotirati sjednicu parlamenta na kojoj će se usvajati novi Zakon o visokom obrazovanju kako bi se ispunio dio studentskih zahtjeva. Istovremeno pozivaju studente da nastave blokirati fakultete i prosvjedovati na ulicama jer se samo tako mogu “izboriti za bolju i pravedniju Srbiju”.
S druge strane, vladajuća naprednjačka koalicija je, poput poslovodstva NIS-a, zagrabila u državnu blagajnu i odlučila unaprijed isplatiti veće plaće i subvencije sveučilišnim profesorima i studentima kako bi se na srpskim sveučilištima kako-tako završila tekuća akademske godina, pa i po cijenu da dio studenata zajedno s nezadovoljnim građanima nastave prosvjedovati na gradskim ulicama I trgovima. Iz NIS-a su, uz unaprijed isplaćene plaće svojim radnicima poručili da nastavljaju normalnu poslovati. I ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović srpskim građanima je poručila da dan kad bi se američke sankcije trebale početi primjenjivati nije nikakav “Dan D” za NIS i da “građani nemaju razloga da brinu i mogu da toče gorivo kao i do sada”. “Našli smo se između dve velike sile, niti smo tražili, niti zaslužili sankcije i pričamo sa obe strane”, izjavila je ministrica Handanović. Dodaje i da je za Srbiju ohrabrujuće to što su SAD i Rusija počele međusobno razgovarati i dogovarati se te zaključila da “država ima više planova i scenarija u slučaju da ne bude odlaganja sankcija”. Vladajući istovremeno ne otkrivaju imaju li “više planova i scenarija” ako pobunjeni studenti ne ukinu “sankcije” koje su im uveli blokirajući fakultete i prometnice.
