Mirovni sud u Hagu donio je presudu kojom "teritorij oko manastira sv. Naum, uz jugoslavensko-albansku granicu, na obali Ohridskog jezera, pripada državi Albaniji…" Ta je odluka u Jugoslaviji izazvala veliko iznenađenje, jer se cijelo vrijeme taj dio smatrao neotuđivim dijelom države. Tim povodom novine pišu: "Londonskim mirovnim ugovorom iz 1913. odlučeno je da granica između Albanije i naše države (tada Srbije) ide do sv. Nauma. Manastir je jedan od najvećih naših nacionalnih svetinja na jugu Jugoslavije, a nalazi se na zapadnoj strani Ohridskog jezera.
Albanija je tu klauzulu, u kojoj je rečeno da granica ide do sv. Nauma, shvatila doslovno, tj. da manastir pripada njoj, dok se s naše strane pravno i logično držalo da ta odredba ima inkluzivni karakter, i da – prema tome – sv. Naum pripada nama… Ne samo da je Srbija tada tako tumačila tu odredbu Londonskog sporazuma, nego je čak i Austro-Ugarska, za koju se zna da je bila zakleti neprijatelj Srbije, priznavala da sv. Naum ne pripada Albaniji, već nama, što je čak vidljivo iz izuzetih bečkih arhivskih dokumenata. Sv. Naum je, prema tome, ostao u našim rukama i na njemu je nastavljen suverenitet Srbije, odnosno Jugoslavije.
Naša zemlja nije ni najmanje sumnjala u pravednu odluku haškog suda, ali dogodilo se suprotno. Naša vlada će sada podastrijeti nove i važne dokumente iz kojih je vidljivo da manastir i područje oko njega pripada nama, a ne Albaniji… Prema našim informacijama Jugoslavija će svoju žalbu na presudu uputiti Konferenciji ambasadora u Parizu…"
Uz rasprodanu predstavu "Kir Janja" na zagrebačkoj pozornici stalni kazališni kritičar lista Novosti objavljuje: "Jovan Sterija Popović spada među one naše pisce čiji ugled raste… Taj stari naš hrvatski (ili srpski) pjesnik iz Vršca (Vojvodina), feljtonista, pripovjedač i dramski pisac upozorava na sebe baš 'Kir Janjom' objavljenom još prije 67 godina… Jednom davno Popović je duhovito i plastično razgovarao o tvrdicama sa svojim prijateljem Gavrilom Pekarovićem. On ga je i nagovorio da napiše 'Kir Janju', a tip tvrdice našao je Popović u karakteru Cincara, koji su s dna Balkana doprli čak do Vojvodine…"
U Beogradu je u 51. godini života umro poznati liječnik i novinar dr. Slobodan Ribnikar, direktor i jedan od osnivača lista Politika. U novinskom nekrologu navodi se, uz ostalo, da je "Ribnikar osim što je bio izvrstan liječnik, bio i odličan novinar… Jedan je od prvih liječnika koji odlaze u Makedoniju, vršeći veliku kulturni i nacionalnu misiju… Kao direktor 'Politike' pokazuje velike sposobnosti novinara od talenta s evropskom kulturom. Napisao je dvije knjige i brojne stručne članke iz oblasti medicine… Bio je iskren i nepokolebljiv Jugoslaven, beskompromisan i čvrsta karaktera, prijazan i susretljiv, svakomu mio i simpatičan…".
