Prigodnom izložbom u Kulturno-informativnom centru Sjeverne Makedonije u Zagrebu, obilježeno je izlaženje 150 brojeva Makedonskog glasa, glasila Zajednice Makedonaca u RH. - Prvih 150 brojeva jako mnogo znače i za redakciju i za čitaoce i za Zajednicu Makedonaca u RH koju predstavlja. Važno je da smo kroz 31 godinu, koliko list izlazi, koračali stazama onih koji su realizirali ideju da Makedonci u Hrvatskoj imaju list na svom jeziku. Časopis nam omogućava da njegujemo identitet kroz jezik i kulturu, ali i da ostavimo pisani trag budućim generacijama o djelovanju Zajednice Makedonaca - rekla nam je Milena Georgievska, glavna i odgovorna urednica Makedonskog glasa.

Naglasila je odličnu posjećenost web stranice Zajednice Makedonaca kroz koju se list predstavlja u digitalnoj verziji tako da je dostupan dijaspori po cijelom svijetu.

- Zahvalna sam hrvatskoj Vladi što je u svoju politiku uvrstila nacionalne manjine i omogućila da van naše domovine imamo list na makedonskom jeziku, da se može čitati o ljepotama Makedonije, da učenici u školama pohađaju C model obrazovanja gdje je Makedonski glas na nastavu geografije uvršten kao dodatni materijal, pa je tako dostupan i mladima. Nemamo podlistak za djecu, ali imamo rubrike u kojima pišemo o sadržajima poput

ljetne škole na Ohridu i ljetnog kampa u Selcu – kazala je, iskazujući optimizam vezan za budućnost lista.

Elizabeta Petrovska, tajnica ZM-a i zamjenica glavne urednice Makedonskog glasa, ističe da 150 brojeva predstavlja jako dug period kontinuiranog rada i truda Makedonaca u Hrvatskoj.

- Osim informiranja, imamo i izdavaštvo u čemu nam pomaže Savjet za nacionalne manjine kojem predlažemo programe. Vjerujem da će nas Savjet i dalje podržavati jer su oni, osim individualnih donacija, naš najveći izvor financiranja – istaknula je Petrovska.

Predsjednik Zajednice Makedonaca Ilija Hristodulov naglasio je da list ostavlja trag u historiji o postojanju i radu Makedonaca u Hrvatskoj. Da nema Makedonskog glasa i bez zabilješki o onom što se desilo i što se dešava, trag o onome što radimo za makedonsku kulturu ne bi postojao, rekao je.

Prisutnima su se obratili i zastupnik Armin Hodžić koji je naglasio opredijeljenost Makedonaca u njegovanju kulturnog identiteta, dok je izaslanica predsjednika Milanovića Melita Mulić ukazala na intenzivne i srdačne veze između dviju zemalja, kao i direktorica KIC-a Mimi Gjorgjoska Ilievska.

Otvorenje izložbe uveličao je nastup ženske pjevačke grupe Momi biserni koja djeluje u sastavu makedonskog kulturnog društva Ohridski biser.

Kako su izložbi prisustvovali i brojni učenici koji pohađaju nastavu makedonskog po modelu C, razgovarali smo i s učiteljicom Despinom Delčovskom Velinskom.

- U Zagrebu imamo 50 učenika u dvije osnovne škole te još njih 50 u ostalim gradovima gdje se provodi model C – u Rijeci, Puli, Osijeku, Splitu. Taj vid nastave provodimo 19 godina, a broj učenika stalno raste. Bilo ih je manje od deset prve godine – istaknula je.