Prvoga je marta najpoznatiji nam domaći reper Vojko V nakon pet godina suše izbacio novi album "Dvojko". Na njemu se, među ostalim, nalazi i muzički ep naziva "Tour Life". U 20 minuta numere stali su i stihovi: "Robovi iz Wolta donose mi pizze doma, robovi iz Glova gradili su piramide."

Dan kasnije, drugoga marta, dostavljači Wolta ponovno prosvjeduju u Zagrebu. Prvi put su ulicama protestno zaprašili sredinom februara, kad je Inicijativa zajednice Wolt dostavljača zatražila pregovore s upravom firme. Zahtijevali su mogućnost rada preko vlastitog obrta, povećanje naknade za dostavu, optimizaciju aplikacije, regulaciju rada stranih državljana i izradu crne liste posrednika između sebe i Wolta, tzv. tvrtki agregata.

Pregovori s upravom Wolta u međuvremenu su propali pa smo se na zubatoj marčanoj kiši na Vrbanima imali priliku ponovno družiti s dostavljačima i dostavljačicama. Okupilo ih se skoro stotinjak. Od raskrižja kod šoping-centra dio biciklista u plavom pedalirao je skupa, prolaznici teško da su mogli da ih ne primijete. Ponijeli su transparente, zviždaljke okačili oko vrata, izignorirali kišu (navikli su, kažu, na vremenske neprilike). Na transparentima od poruke generalnom direktoru Wolta Marinu Šušnjaru da ih pobroji i popiše, što je na zadnjem prosvjedu činio ("Malo nas je 24, Marine dođi i broji"), do odbijanja minimalne plaće ("Nećemo minimalac, hoćemo 30 posto").

- Prisiljeni smo na ove akcije nakon propalih razgovora jer nas je uprava Wolta odlučila diskreditirati. Pregovora više nema - kazao je uvodno medijima predstavnik radnika Silvio Šimić.

Ponovio je odmah i radničke zahtjeve: porast cijene rada od najmanje 30 posto, omogućavanje rada putem obrta, ukidanje tvrtki agregatora, nadzor uvjeta rada stranih radnika i radnica.

- Moramo uzeti u obzir da je naš posao rizičan, u kojem ima i ozljeda, u kojem ako nismo na cesti, nitko ne zaradi ništa. Mi radimo po učinku, a kad se zbroje svi rizici, složit ćemo se da taj posao trenutno nije isplativ - rekao je Šimić.

Objasnio je da su se u zadnje vrijeme povećali troškovi za doprinose, provizije za agregatore, a jedino se cijena rada dostavljača smanjila. Podršku radnicima dala je i saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović koja je istaknula kako je Wolt taj koji opetovano krši radnička prava. Podsjetila je okupljene na povećanje cijena dostave uoči prosvjeda koji su radnici održali u februaru.

- Wolt je iskoristio priliku i poslao radnicima poruku da će se taj dan, baš slučajno, dići cijena dostave. Znači, imaju novca, ali samo za suzbijanje prosvjeda. I danas prije prosvjeda radnicima stiže poruka da se diže cijena rada - kazala je Peović.

Skrenula je pažnju i na položaj stranih radnika, kojih je u Zagrebu sve više kao dostavljača Wolta i koji su u posebno ranjivoj poziciji.

- Dvojica radnika Indijaca dobila su otkaz jer su pala s motora. Njihov agregator izbacio ih je na cestu. Oni nemaju nikakvu zaštitu. Radnici traže da se regulira njihov status. Wolt kaže da su oni nemoćni jer je Vlada donijela zakon prema kojemu su agregatori dobili podršku i status poslodavca. Wolt je sudjelovao u izradi tog zakona - rekla je Peović.

Kao i Vojko V, ocijenila je da su Wolt i tvrtke agregatori moderni robovlasnici. Osnovan 2014. godine, Wolt sada posluje u više od 20 zemalja i 300 gradova širom svijeta. Ima oko 7000 "svojih" uredskih zaposlenika i partnere pod kojima radi oko 150 tisuća dostavljača na globalnoj razini. Širi se i raspon usluga koje se mogu (d)obaviti putem platforme, ne radi se samo o dostavi hrane.

Primjerice, u pandemijsku jesen 2020. godine umjetnički centar Zuzeum u Rigi odlučio je Wolt koristiti za promociju nove izložbe. Umjetnička djela bila su podijeljena na predjela, glavna jela i deserte, a dostavljači su ih isporučivali zajedno s ulaznicama za muzej kad opet bude otvoren. "Drago nam je što smo pronašli način da dodamo nešto lijepo u našu rutinu lockdowna. Ponekad, tijekom ovih teških vremena, korištenje Wolta postaje izvor prokrastinacije, a ovakvo korištenje Wolta kao obrazovnog i inspirativnog kanala uzbudljiva je prilika", kazali su tada iz Zuzeuma i Wolta.

Poruka generalnom direktoru Wolta Marinu Šušnjaru (Foto: Ivana Perić)

Da je Wolt taj koji bi s radnicima trebao pregovarati o uvjetima rada, obrazovno i inspirativno istaknuo je na prosvjedu radnika predsjednik Novog sindikata Mario Iveković.

- Radnici imaju pravo na kolektivno pregovaranje, a to nije moguće s tvrtkama agregatorima jer one ne određuju cijenu rada. Pregovara se s onim tko određuje cijenu rada, a to je Wolt - poručio je Iveković.

Okupljenima se obratio i direktor Šušnjar koji je, čim je stao za mikrofon, popraćen skandiranjem radnika "uprava, odlazi". Šušnjar je kazao da izjave radnika mogu "ozbiljno ugroziti reputaciju Wolta", dodavši da poslovanje firme ovisi o povjerenju korisnika koji se već sutra mogu okrenuti drugoj platformi. Da reputaciju narušavaju sami sebi, i to ovakvim ponašanjem prema radnicima, glasno su mu poručili okupljeni radnici.

Radnici imaju pravo na kolektivno pregovaranje, a to nije moguće s tvrtkama agregatorima jer one ne određuju cijenu rada. Pregovara se s onim tko određuje cijenu rada, a to je Wolt – poručio je Mario Iveković

- Wolt posluje u skladu sa zakonom i nije odgovoran za to što su stupanjem na snagu novih zakonskih regulativa dostavljači dužni plaćati doprinose državi u punom iznosu, tj. u skladu s brojem sati koje odrade. Napominjemo da Wolt Zagreb nije poslodavac dostavljačima, već je to tvrtka posrednik koja s njima sklapa ugovor o radu. Manja neto primanja partnera dostavljača rezultat su inicijative državnih institucija da se zakonski uredi rad platformi - nastavio je svoj govor Šušnjar.

Prema svjedočenjima mnogih radnika, agregatori krše radnička prava – plaće kasne, neki ne plaćaju radnike pa zatvore firmu, krše se odredbe zaštite na radu, ne provodi se nadzor njihova rada, nema kontrole Državnog inspektorata. Iako dobar dio digitalnih platformi u svijetu također posluje preko agregatora, procjenjuje se da je u Hrvatskoj preko posredničkih tvrtki zaposleno čak 80 posto radnika, što je znatno veći postotak od bilo koje druge zemlje u Europskoj uniji. Osim što odmahuje rukom na odgovornost prema dostavljačima, uprava Wolta ne pokazuje nikakvu želju za preuzimanjem odgovornosti prema agregatorima i sankcioniranjem onih koji krše radnička prava.

Na pitanje radnika čemu onda uopće Wolt služi, ako nema nikakve veze s radom koji se preko platforme obavlja i radnicima koji usluge izvršavaju, Šušnjar je odgovorio da je platforma dostavljačima "samo sredstvo za rad", a agregatori "pomažu oko regrutiranja i zapošljavanja dostavljača s obzirom na to da to iziskuje znatne operativne i administrativne kapacitete". A na što onda Wolt troši svoje kapacitete, pitaju radnici.

- Mi samo razvijamo aplikaciju, a imamo i troškove marketinga - odgovara Šušnjar.

- Mi smo vam besplatni marketing! Nosimo jakne i torbe s vašim logom! - uzvikuje jedan od radnika prema Šušnjaru.

- A za što razvijate aplikaciju? Čemu služi? Ima li svrhu ako nema dostavljača? - dobacuje drugi radnik.

Uz direktorska izmotavanja i glasne povike "plavi heroji" prosvjed na Vrbanima privodi se kraju. Radnici i radnice najavljuju da će nastaviti prosvjedovati koliko god i dokle god bude potrebno.

Da u svom reWoltu nisu usamljeni, potvrđuju i recentna događanja u svijetu. U februaru su na ulicama Praga prosvjedovali dostavljači Wolt Couriersa, zahtijevajući veće naknade za svoj rad. Radnici su se požalili da im, kad se pokriju svi troškovi (energenti, osiguranje vozila, doprinosi), neto prihod od satnice iznosi manje od tri eura. Za Wolt inače radi oko 7000 ljudi u gradovima diljem Češke.

Početkom godine radnici Wolta prosvjedovali su i u domaji firme, Finskoj. Ulicama grada Jyväskylä dostavljači su marširali jer je platforma uvela novi način plaćanja a da im ništa nije objasnila ili najavila. U više ciparskih gradova dostavljači i dostavljačice Wolta štrajkali su tražeći povećanje plaća, kao i spuštanje provizije koju posrednici trenutno uzimaju.

Jedan od radničkih zahtjeva je porast cijene rada od najmanje 30 posto (Foto: Ivana Perič)

O ovoj temi nakon prosvjeda razgovaramo i s novinarkom Dunjom Kučinac, koja za portale Radnička prava i Bilten godinama piše o problemima platformskog rada.

- I sada i prije dvije godine, kad su se taksisti Ubera i Bolta bunili zato što su tarife srušene kroz jeftine opcije Economy i Saver, a oni bili prisiljeni raditi za mrvice, platforme su pokazale da ih nije briga od čega i kako preživljavaju radnici. Peru ruke od brige za radničke prava uporno ponavljajući da nisu poslodavci, nego samo osiguravaju "digitalne usluge" - govori Kučinac.

I ona upozorava na trik kojim su ulogu poslodavca za većinu platformskih radnika preuzele posredničke firme, agregatori, na koje sad sve platforme prebacuju odgovornost.

- Platforma bi određivala cijenu usluge, dodjeljivala vožnje, ocjenjivala dostavljača i vozače, ali im ne bi bila poslodavac jer bi onda morala preuzeti odgovornost za njihova radnička prava. Taj je trik suština navodne inovativnosti platformskog rada koji je već naširoko poznat kao prikriveno zapošljavanje ili lažno samozapošljavanje i protiv kojeg se bore sindikati diljem svijeta - kaže naša sugovornica.

Platforma bi određivala cijenu usluge, dodjeljivala vožnje, ocjenjivala dostavljača i vozače, ali im ne bi bila poslodavac jer bi morala preuzeti odgovornost za njihova radnička prava. Taj je trik suština navodne inovativnosti platformskog rada – ističe Dunja Kučinac

Komentiramo i kako se Wolt sada u svojoj argumentaciji poziva na izmijenjeni Zakon o radu u koji su ušli agregatori. Kučinac podsjeća da je domaće platforme (koje su sudjelovale u izradi novog ZOR-a koji im služi kao alibi) u procesu pregovaranja oko ZOR-a predstavljala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

- A one, eto, kako same ponavljaju, nisu i ne žele biti poslodavci - dodaje Kučinac.

Iz kojeg god da kuta ovoj problematici priđemo, glavna muka i dalje ostaje u tome što platforme uspješno izbjegavaju ulogu i odgovornosti poslodavca, a sve im u našoj poduzetničkoj klimi i kontra radničkom zakonodavstvu u tome podmazuje put.

- Osim što su posrednici sami po sebi problem, stvar se dodatno komplicira jer se to posredničko tržište, kako sam saznala iz razgovora s desecima dostavljača i taksista, kod nas razvilo ispod radara kao ogromna siva zona neprijavljenog rada. Javna je tajna da se radnike prijavljivalo na znatno manje sati nego što su zaista radili i da su im se uplaćivali minimalni doprinosi, a pritom nisu imali ništa od radničkih prava vezanih uz radni odnos. Radnicima treba bilo kakav posao čim prije, pa "pristaju" biti nezaštićeni u takvim mutnim odnosima i riskirati. To je jedan od razloga zašto do sada nije bilo značajnijih sindikalnih uspjeha među tim dijelom radništva - priča Kučinac.

Ali, pedala po pedala, "plavi heroj" po "plavi heroj", i to se pomalo mijenja, kako i same vidimo.

- Važno je da Inicijativa zajednice Wolt dostavljača i Inicijativa za radnički Zakon o radu prepoznaju da treba maknuti agregatore iz računice, da se treba boriti za bolje radne uvjete svih pa tako i stranih radnika, ali i pritiskati same platforme da dižu naknade i mijenjaju model rada. Bez toga ionako ne možemo očekivati promjene nabolje - zaključuje Kučinac.

S Vrbana su zato dostavljači Wolta pozvali sve svoje kolege i kolegice, i one koji rade za druge platforme, i one koji dolaze iz drugih zemalja, da im se pridruže na idućem velikom prosvjedu. Na njega nećemo čekati dugo, održava se na glavnom zagrebačkom trgu na dan izlaska ovih novina na kioske, 10. marta u 11 sati. Ovaj tour de platforme koji se nastavlja zasad ispraćamo još jednim stihom iz nove Vojkove simfonije: "Ako tema nije lova, prekinut ću razgovor."