Donošenje izmjena Zakona o radu trebalo bi biti glavna tema u Hrvatskoj, s obzirom da se radi o pitanju biti ili ne biti za radnike, a ako se prihvati Vladin prijedlog ionako niska radnička prava bit će dodatno snižena, istaknuto je na okruglom stolu koji su u četvrtak u Saboru organizirali Radnička fronta i Inicijativa za radnički ZOR uz sudjelovanje više sindikalista, sveučilišnih profesora, aktivista i opozicijskih zastupnika uz Silvana Hrelju (HSU) koji čini saborsku većinu, ali bez predstavnika resornog ministarstva. Predložene izmjene prošle su prvo čitanje. Upućeno je čak 774 zamjerki u javnom savjetovanju od kojih gotovo nijedna nije uvažena.

Katarina Peović iz Radničke fronte upozorila je da se zakonskim izmjenama želi smanjiti cijena rada, pokazavši pritom letak „Croatia for investors“ koji se dijelio na nedavnom sastanku s turskim poslodavcima, a u kojem se Vlada hvali najnižom cijenom rada u Europskoj uniji.

Istaknula je da je Inicijativa za radnički ZOR još u lipnju predala 50 amandmana u kojima stoji sve potpuno drukčije od Vladinog prijedloga – od skraćivanja rada na određeno vrijeme, automatskog produženja ugovora o radu trudnicama i korisnicima porodiljnog dopusta, zabrane noćnog rada za trudnice i dojilje, zaštite agencijskog rada koji se treba izjednačiti sa standardnim, skraćivanje radnog tjedna sa 42 na 35 sati, skraćivanje prekovremenog rad, definiranje dodataka za noćni rad i rad na blagdane, kao i određivanje minimalnog iznosa koji poslodavac mora isplatiti. Ništa od toga nije prihvaćeno, kazala je Peović.

Hrelja je rekao da će kao dio većine tražiti uvođenje minimalnih dodataka za noćni rad.

- Ovo nema smisla. Ne smije biti dovoljno da poslodavac može isplatiti jednu lipu za noćni rad i da se tako samo zadovolji forma. Pokušat ću učiniti što mogu – kazao je Hrelja.

Peović je naglasila opasnost predložene odredbe po kojoj poslodavac u izvanrednim okolnostima može skinuti plaću do 30 posto bez objašnjenja ili propisanog pravdanja zbog, primjerice, pada prihoda. Osim toga, direktiva EU kaže da preostali iznos od 30 posto mora biti dostatan za normalan život, čega u ovom Vladinom prijedlogu nema.

- Ispada da radnik preuzima rizik, a ne poslodavac. Takav scenarij može dovesti do toga da ljudi neće moći plaćati račune, kamoli kredite – rekla je Peović i upozorila da dok se u EU smanjuje radni tjedan, u Hrvatskoj uvodi mogućnost da se praktički četiri mjeseca radi bez odmora te da ionako imamo najviše radnih sati u Uniji.

Govoreći o reguliranju rada kod kuće, Peović je istaknula da poslodavac plaća troškove tek nakon desetog dana i da kao trajni problem ostaje zapošljavanje preko agencija koje se treba izjednačiti sa standardnim. Kritizirala je i odredbu po kojoj se kolektivnim ugovorima mogu dogovarati manja prava od onih zakonskih koje se predlažu, kaže ona, zato jer EU traži povećanje premreženosti s kolektivnim ugovorima na 80 posto, što je dvostruko više nego što trenutno ima u Hrvatskoj gdje je oko 40 posto, a u privatnom samo 20 posto.

Ukazala je i na problem nereprezentativnih sindikata koji će biti diskriminirani, iako se radi o vrlo aktivnom i borbenom dijelu sindikalne scene koji je spremniji štrajkati ili poduzeti druge industrijske akcije.

Mario Iveković iz Novog sindikata kritizirao je Vladin prijedlog, posebno se osvrnuvši na marginaliziranje nereprezentativnih sindikata.

- Oni žele ostvariti san svakog vladara. Da imaju jedan gumb i jednog čovjeka u sindikatu s kojim će se sve dogovoriti onako kako njima odgovara. To je bila želja svakog apsolutiste u povijesti. Poručujem im da tako neće ići. Naš sindikat je uvijek našao način da preživi pa će i sada. A oni će biti ugašeni i čini se da su blizu kraja – rekao je Iveković, ustvrdivši da je premijer Andrej Plenković po rušenju radničkih uspio nadmašiti čak i Vladu Zorana Milanovića.

- Siguran sam da se bez korupcije ovakav zakon ne bi pisao. Nema šanse da bi se tolika prava dala nekome bez kontra usluge – kazao je.

Prema njegovim riječima, ova Vlada pokušava globalnim igračima otvoriti nova radna mjesta pa u Hrvatsku dovodi gomilu jadnih ljudi koji su osuđeni na slabo plaćen i bezperspektivan rad s neizvjesnom budućnošću, što u krajnosti može dovesti do problema i kriminala, ako ti ljudi ostanu prepušteni sami sebi. Također se postavlja pitanje pregovaranja u platformskom radu koji je izvan zakona.

– Hrvatska se odriče prava i prepušta i svoje građane i one koji dolaze živjeti tu samim platformama. To je katastrofa – rekao je Iveković.

Jelena Miloš (Možemo) podsjetila je da direktiva EU o platformskom radu još nije donesena te da je prvi prijedlog išao u smjeru da su platforme trebale preuzeti odgovornost.

- Do 2030. godine ovaj tip rada će se gotovo udvostručiti na razini EU, zato moramo ranije razmišljati o regulaciji – rekla je Miloš i založila se za izjednačavanje prava agencijskim radnicima i automatsko produženje rada na određeno vrijeme za trudnice.

Marina Palčić iz Nezavisnog sindikata Hrvatske upozorila je da se kao mjesto rada ovim prijedlogom određuje teritorij čitave Hrvatske, premda EU direktiva traži da poslodavac mora osigurati prijevoz, ako je radno mjesto udaljeno. Također je upozorila da prekovremeni rad treba biti izniman, a ne da se koristi kao alat kad poslodavac namjerno zaposli premalo radnika.

I Viktor Gotovac, s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kritizirao je Vladin prijedlog, zamjerivši ne samo sadržaj, nego i način na koji su zakonske izmjene napisane te da treba ograničiti probni rad kao i da je izdvojeni rad i do sada bio primjer bezakonja, a ovim prijedlogom se dodatno komplicira uvođenjem rada od kuće pa i uvođenjem izvanrednih okolnosti. Osim toga, treba osnažiti pravo radnika u odlučivanju, rekao je i naglasio da Vlada radi na produbljivanju sukoba između sindikata.

Denis Geto iz sindikata TEHNOS zamjerio je Vladi i sindikalnim pregovaračima jer su razgovore vodili iza zatvorenih vrata, tako da javnost nije znala o čemu se pregovaralo.

- Smatram da je onaj tko podrži ovakav prijedlog zao i podao čovjek, da je neprijatelj radnika i da će kao takav ostati zapamćen – rekao je Geto i podsjetio da je Hrvatska po prosjeku plaća među najnižima u EU kao i po stopi zaposlenosti, te da je 90 posto novozaposlenih primljeno na određeno vrijeme. Puno ljudi je otišlo u inozemstvo, u Hrvatskoj je samo 45 posto radništva pokriveno kolektivnim ugovorima, a sindikalna pokrivenost pala je s 35 na 27 posto.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević rekao je da Hrvatska u prva tri kvartala ove godine prednjači u EU po prekarnom radu.