Bivše radnice likvidirane šibenske Revije prosvjedovale su 23. novembra na glavnom zagrebačkom trgu tražeći od premijera Andreja Plenkovića da ih primi na sastanak i da im Vlada isplati njihova potraživanja. Nakon završenog najdužeg stečaja u Hrvatskoj, koji je vođen dvadeset godina i iz kojeg se naplatio samo stečajni upravitelj, radnicama je ostalo neisplaćeno 1,29 milijuna eura.

Na proljeće su radnice svoja potraživanja tražile u dopisu poslanom Vladi, ali na njega nije stizao odgovor. Do dana prije prosvjeda, kada im je rečeno da će ih na razgovor primiti – pod uvjetom da prosvjeda ne bude. Radnice su ipak iz Šibenika potegnule za Zagreb i pred medijima ponovile što im pripada. Poručile su da je iznos od 1,29 milijuna eura za Vladu "džeparac", a njima bi značio puno s obzirom na to da imaju niske mirovine. Isplati li ih država u iznosu koji potražuju, svaka bi radnica trebala dobiti od četiri do osam tisuća eura. Prosvjed radnica rezultirao je ipak pozivom na sastanak s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem, koji je održan 6. decembra.

- Na sastanku nam je rečeno da po formalnopravnoj osnovi u ministarstvu još nisu našli način za isplatu Revije. Obećali su nam da će Vlada pokušati pronaći neki drugi način za isplatu, možda kroz solidarnu potporu. U svakom slučaju, da će se oko ovoga još konzultirati i da će nam se javiti oko drugih mogućnosti - kaže Mario Iveković iz Novog sindikata koji zastupa radnice Revije.

O daljnjim koracima u zahtjevu za isplatu potraživanja radnicama Revije više će se znati početkom iduće godine. Blagdanskog mira za radnice nema

Ovih je dana u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ujedno potvrđeno da će bivši radnici i radnice Dalmacijavina dobiti svoja potraživanja nakon više od deset godina od proglašenja stečaja. Do kraja godine država bi za 552 radnika i radnica trebala isplatiti 8,6 milijuna eura. Ne radi se ni o kakvom velikodušnom poklonu pred Božić – radnici predvođeni Danicom Stipović iz Nezavisnog sindikata Dalmacijavina godinama su se za ovo borili, prosvjedovali, pisali premijerima i ministrima. Pitamo Ivekovića kakva je razlika između slučaja Revije i Dalmacijavina, ali i slučaja Orljave, u kojem je Vlada ovoga proljeća donijela odluku o isplati otpremnina i drugih zaostalih potraživanja za 237 radnice.

- Za razliku od Dalmacijavina i Orljave, u slučaju Revije se radi o završenom stečajnom postupku i tu nastaje problem s isplatama. I mi u sindikatu nastavit ćemo raditi na ovome, pokušati pronaći druge osnove za isplatu. Ako početkom godine i dalje ništa ne bude riješeno, razmišljat ćemo o novim metodama djelovanja - govori sindikalist.

Podsjetimo da je Revija prije zaključenja stečaja imala sedam ponuda za kupnju koje su odbijene. Radnicama tijekom godina nitko nije htio odgovoriti na upite zašto su ponude odbijene i putem kojeg bi modela onda mogla bila isplaćena njihova potraživanja. Ostavljene su da u penziji ili pred penziju krpaju kraj s krajem, što sve više potiče i država koja je nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu dodatno proširila mogućnosti rada za umirovljenike.

Tako će od 1. januara moći raditi i primatelji obiteljske mirovine, a pravo rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine prošireno je i na vatrogasce i djelatne vojne osobe umirovljene do početka 1999. godine. Vlada je početkom novembra pokrenula i portal Zapošljavanje umirovljenika, nastao uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na tom su portalu trenutačno udarni oglasi iz sljedećih kategorija: prodavači/ce, kuhari/ce, medicinske sestre, konobari/ce, dostavljač/ice.

Da imaju male invalidske penzije, da su bez posla pred penzijom ili na loše plaćenim i teškim poslovima u penziji, žali nam se u razgovoru i nekolicina bivših radnica Orljave. Iako su nakon proglašenja stečaja opetovanim akcijama uspjele izboriti otpremnine koje su im prema kolektivnom ugovoru pripadale, tim su iznosima jedva pokrpale dugove koji su zaredali tijekom skoro dvije godine naganjanja države da im isplati zarađeno.

Bitku s državom su dobile, ali radnicama ostaje još naganjati dugovanja njemačke tvrtke Olymp, koja je s Orljavom surađivala više od 50 godina. Olymp je na početku pandemije bez razmatranja posljedica po radnice otkazao narudžbe od Orljave i tako zadao posljednji udarac posrnuloj tvornici. Ugovorom o ekskluzivnosti Olymp je tvornici branio da sklapa ugovore s drugim kupcima, istovremeno plaćajući robu toliko malo da je Orljava jedva uspijevala isplaćivati minimalac radnicama.

Od njemačke tvrtke radnice sada zahtijevaju da im isplati barem simboličnu naknadu, tisuću eura po radnici. Krajem oktobra s tim su se zahtjevom pojavile ispred Olympovog dućana u Berlinu, ali umjesto da ih primi na razgovor, Olymp je radnice dočekao zaključanim vratima. Zahtjev za odštetu zbog oštećenog zdravlja, stresa i iščekivanja razrješenja sudbine tvornice, Novi sindikat i radnice uručili su istoga dana berlinskom uredu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

- Od predaje naše prijave počeo je teći period od tri mjeseca u kojem u OECD-u ocjenjuju hoće li otvoriti postupak ili ne. Tražit će u tom procesu dodatne informacije od nas i Olympa pa u skladu s time donijeti odluku o osnovanosti našeg zahtjeva - govori nam Iveković.

I o tome, kao i o daljnjim koracima u zahtjevu za isplatu potraživanja radnicama Revije, više će se znati početkom iduće godine. Blagdanskog mira za radnice nema.