Osječka udruga Adela nedavno je raspisala natječaj za kratku priču na temu feminističkog lika žene radnice, kojim želi odati počast svim radnicama, ali i "osječkoj Rosi Luxemburg" Adeli Pavošević. Zbog čega je važan povratak tradiciji koju ona predstavlja?
Adela Pavošević pripadala je revolucionarnom, tada ilegalnom komunističkom pokretu između dvaju svjetskih ratova koji je poticao žene da se uključe u radikalnije oblike borbe za bolje društvo, bolje uvjete rada te reproduktivna i imovinska prava žena. Komunistički pokret tada je poticao štrajkove i ostale gerilske načine borbe za pravedne ciljeve i, prvenstveno ekonomski, pravednije, društvo. Kad u ovom trenu o tome razmislimo, sve to nam je nužno i danas. I danas se žene odriču nasljedstva u korist braće, navodno slobodnom voljom, a zapravo internaliziranom mizoginijom.
Prema podacima, žene su i dalje manje plaćene od muškaraca na radnim mjestima, a i dalje obavljaju veliku većinu neplaćenog kućanskog i reproduktivnog rada. Sve to pokazuje da se u temeljnim stavovima nismo baš previše odmakli od vremena u kojem je živjela Adela, samo si tepamo da jesmo. Osim toga, prava, ona radna, ali i sva ostala, koja su žene izborile borbom Adele Pavošević i njezinih suvremenica i nasljednica, danas se uvelike dovode u pitanje. Zbog toga, ali i još mnogo razloga, važno je osvijestiti da stečena prava nisu "uklesana u kamen", te da ih, ako ih ne njegujemo, lako možemo izgubiti.
Žena-radnica je danas ona koja ima izborenih tri puta osam, ali njenih osam je radnih, osam možda spava, a osam ili više se brine o kući i obitelji. Zadržati stečeno i promijeniti ono što ne valja možemo jedino osvješćivanjem. Naš način za to je, između ostalog, ovaj natječaj koji planiramo, s različitim feminističkim temama, provoditi svake godine. Osim toga, jako je važno osvijestiti klasnu pripadnost radnica te sa spomena borkinja proizašlih iz komunističkih pokreta skinuti stigmu.
Prva ste feministička udruga u Osijeku, a proizišli ste iz protestnih okupljanja povodom ubojstva studentice Mihaele Berak. Koji su glavni nedostaci lokalne politike kada je riječ o zaštiti ženskih prava?
Glavni nedostatak lokalne politike zaštite ženskih prava je taj što je nepostojeća. Po tom pitanju sve se odvija kroz nevladin sektor, a kako ste napomenuli, Adela je prva feministička udruga u Osijeku, te je stoga lako zaključiti da su to ostale udruge radile uz sve drugo što rade.
Kako komentirate predložene izmjene Kaznenog zakona koje se odnose na femicid te odluku da se o njima glasa "u paketu" s odredbama o curenju informacija, kolokvijalno nazvanima lex AP?
Femicid u paketu sa zakonom koji će onemogućiti otkrivanje korupcije je trojanski konj kojim dominantna politička partija pokušava svoje koruptivne afere gurnuti pod tepih na način da ucjeni sve ostale da glasaju za taj zakon. Riječ je doslovce o gaženju preko leševa žena u ime skrivanja korupcije i "reduciranja u izričaju".
