Marin je počeo raditi za Glovo u Zagrebu u martu 2022., privučen obećanjem ove dostavne službe o "zabavnom načinu zarade" i "slobodi da sami odredite svoje radno vrijeme". Međutim, "zabava" i "sloboda" imaju svoju cijenu.

Marin (ovo nije njegovo pravo ime) nije formalno bio zaposlen kod digitalnog kurirskog giganta, pa uplate za obavljeni posao nisu mogle leći direktno na njegov lični bankovni račun. Menadžeri u Glovu preporučili su da pokuša s posrednikom, takozvanim agregatorom, koji će postati njegov službeni poslodavac. Za to je agregator uzimao deset posto Marinove zarade, koja je počela opetovano kasniti.

"Plaću za osmi mjesec sam dobio 5. oktobra", priča Marin za BIRN. "To je, već ono, veliko kašnjenje." Govoreći o svojim problemima u Glovu, Marin ističe da mu je "rečeno da kontaktira svog poslodavca, agregatora. To je praktički bilo to. Na neki način kao da ste prepušteni sami sebi".

Fran, bivši dostavljač Bolta, promijenio je pet agregatora za nešto više od godinu dana rada za platforme. Počeo je u januaru 2021. godine, kada su bile na snazi mjere protiv širenja pandemije Covida-19 i kada je veliki broj ljudi ostao u svojim domovima. Prisjeća se da je prvih radnih dana bio zadovoljan, baš kao što su platforme obećavale u reklamama. "Prvi dan mi je bio super, u vrijeme drugog lockdowna kada praktički niko ni nema posao, imam job koji se svodi na to da imam bicikl, istražujem grad i slušam glazbu, a dobivam prosječnu satnicu od 50 kuna neto (6,7 eura). Radio sam koliko hoću i kada hoću, fenomenalno!" kaže Fran za BIRN.

"Možete zaboraviti na plaćeno bolovanje ili godišnji odmor. Ako te zvekne auto i slomiš nogu, nemaš plaćeno bolovanje. Svu radnu opremu morao sam si sam pribaviti... Agregator mi je samo dao 90 odsto moje zarade i to je bila cijela njegova svrha", kaže Fran

U maju prošle godine prestao je da radi u ovom sektoru. Rekao je da ga je uzastopna potraga za "normalnim" agregatorom, ali i promjene uslova rada od strane same platforme, poput snižavanja satnica i bonusa, motivisala da potraži posao u drugom sektoru. Od dostave hrane preko čišćenja domova i vožnje do marketinga, desetine miliona takozvanih platformskih radnika širom svijeta zarađuju novac putem digitalnih platformi koje povezuju kupce i prodavce roba i usluga.

U Hrvatskoj se, kako se navodi u medijima, oko 80 odsto takvih radnika odlučuje zaposliti kod agregatora, dok su ostali registrovani kao samozaposleni. Radnici platformi i sindikati ukazuju na široko rasprostranjeno kršenje zakona, pri čemu brojni agregatori radnicima djelimično isplaćuju platu u gotovini, čime se smanjuje nivo doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, ali i radnici uvijek rade više sati od predviđenih u njihovim ugovorima.

"U ugovorima obično stoji da kurir radi dva sata dnevno, ali može da radi koliko hoće, to niko ne provjerava", kaže Fran. Dodaje da je svu platu primao na svoj bankovni račun, ali da ona nikada nije evidentirana kao plata niti je uplaćivana od njegovog agregatora pod službenim imenom firme, već od privatnog lica, kao da prima novac od prijatelja.

S druge strane, digitalni giganti poput španjolskog Glova ili aplikacije Uber, čije je sjedište u San Franciscu, oslobođeni su mnogih obaveza koje dolaze sa formalnim zaposlenjem. "Agregatori rade prljavi dio posla, da bi platforma bila čista", navodi Ivan (ovo nije njegovo pravo ime), koji vozi za Uber i Bolt, čije je sjedište u Tallinnu. "Ubera se ne tiče to što doprinosi za socijalno osiguranje nisu plaćeni ili što radnik nema pravo na plaćeni godišnji odmor", dodaje on.

Ivan, Fran i Marin su govorili pod uslovom da ostanu anonimni zbog straha da će u suprotnom to uticati na njihov posao.

 

Gotovina je glavna

Korištenje algoritama od strane digitalnih platformi za praćenje, pa čak i disciplinovanje platformskih radnika je dobro poznata stvar, ali manje se zna o starim načinima iskorištavanja radnika – od strane stvarnih ljudi koji ih kao posrednici "zapošljavaju".

Evropska unija procjenjuje da oko 28 miliona ljudi radi putem digitalnih platformi, a očekuje se da će njihov broj do 2025. godine porasti na 43 miliona. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, koja se EU-u pridružila 2013. godine, ima oko 194.000 platformskih radnika od ukupno oko 1,7 miliona radno sposobnog stanovništva. Velika većina je zaposlena kod agregatora koji, prema oglasima objavljenim na internetu, naplaćuju od pet do deset odsto nečije zarade. Neki radnici navode da je ovaj procenat još veći.

Prema hrvatskom ogranku Bolta, agregatori mogu zaposliti ljude koji nisu u poziciji da otvore svoj biznis. "Agregatori također omogućavaju veću fleksibilnost u radu i pristup dodatnim sredstvima za rad, na primjer automobilima ili skuterima", kazali su za BIRN. Ivan ističe da kada je riječ o samozapošljavanju, prisutan je i strah od birokratije. "Oni se plaše papirologije i ovo ne vide kao dugoročan posao", ističe on i dodaje: "Oni samo žele da zarade, koliko mogu, što više novca, što je brže moguće." Međutim, izbjegavanje birokratije ima svoje negativne strane.

Ignacio Doreste, savjetnik za tržište rada i zapošljavanje u ETUC-u, ističe da, iako posrednici postoje i u drugim zemljama EU-a, "ono što je možda jedinstveno u Hrvatskoj je činjenica da je vlada potpuno usklađena s digitalnim radnim platformama"

Policija u Dubrovniku podnijela je u julu 2021. godine kaznenu prijavu protiv dvojice predstavnika kompanije koja se bavila taksi uslugama zbog sumnje da nisu isplaćivali plate, da su kršili prava socijalnog osiguranja i utajili porez i carinu u iznosu većem od 132.000 eura. Prema podacima policije, kompanija je zapošljavala 16 ljudi, uglavnom na nepuno radno vrijeme, ali je samo dio plata uplaćivala na njihove bankovne račune, dok je ostatak isplaćivan u gotovini. Povremeno, bez ugovora, radilo je još 26 ljudi, čije su plate isplaćivane samo u gotovini. Iz policije su za BIRN potvrdili da je u pitanju "digitalna platforma taksi usluga", dok su lokalni mediji objavili da je kompanija zapošljavala vozače za Uber. BIRN je uputio pitanje Uberu o ovom slučaju, ali odgovor nismo dobili.

Neregularnosti s ugovorima i rasprostranjenost rada na crno su problemi kojima svjedoče sindikati u Hrvatskoj, objašnjava Sunčica Brnardić, pravna savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Brnardić kaže da neki radnici smatraju da nemaju drugog izbora osim da pristanu na takve neregularne ugovore i da se odreknu radničkih prava jer više vole da budu plaćeni u gotovini, možda zato što su im bankovni računi blokirani ili su pod ovrhom. Ivan objašnjava da neki od njegovih kolega iz Ubera i Bolta žele da budu plaćeni na ruke jer su već u penziji ili primaju naknadu za nezaposlene, "pa žele da nastave ovako što duže mogu".

 

Prihodi rastu

Nije poznato koliko agregatora radi u Hrvatskoj, ali BIRN je analizirajući oglase za posao na internetskim stranicama i društvenim mrežama identifikovao najmanje 42. Otprilike dvije trećine postoji manje od tri godine. A njihova zarada raste, pokazuje analiza finansijskih podataka iz privatnog poslovnog registra FinInfo. Između 2019. i 2021. ukupan prihod ovih kompanija porastao je sa nešto više od milion eura na 14,6 miliona.

Prema hrvatskom Zakonu o radu, poslodavac uposleniku osigurava posao i isplaćuje platu za obavljeni rad, dok je uposlenik dužan da poslove obavlja prema uputstvima poslodavca. Budući da agregatori u Hrvatskoj trenutno djeluju kao poslodavci platformskih radnika, trebali bi unaprijed odrediti njihovu platu i dati im upute kako da obavljaju svoj posao. Dakle, pored mnogih nepravilnosti s ugovorima, način na koji agregatori generalno posluju uopšte nije kompatibilan s principom zapošljavanja, naglašava Brnardić. Agregatori ne određuju unaprijed platu koju će radnik primati, jer to zavisi od aplikacije, niti govore uposleniku kako i kada da radi. Uposleni kod agregatora nemaju pravo ni na plaćeni godišnji odmor ni na bolovanje. Stoga Brnardić postavlja pitanje da li zaista postoji pravni osnov da se takvi agregatori smatraju poslodavcima.

"Možete zaboraviti na plaćeno bolovanje ili godišnji odmor. Ako te zvekne auto i slomiš nogu, nemaš plaćeno bolovanje. Svu radnu opremu morao sam si sam pribaviti – vozilo, mobilni telefon i internet, punjač, rukavice, jaknu za kišu. Agregator mi je samo dao 90 odsto moje zarade i to je bila cijela njegova svrha", kaže Fran. "U šali, mnogi kuriri agregatore nazivaju aligatorima."

"Ova vrsta posrednika je nespojiva sa onim koga smatramo poslodavcem", objašnjava Brnardić. "U okviru ovog modela nema jasne implementacije propisa o radu jer je to nemoguće." Ona agregatore upoređuje sa agencijama za privremeno zapošljavanje, poslovnim modelom koji je regulisan hrvatskim Zakonom o radu. Međutim, za razliku od agregatora, agencije preuzimaju formalne obaveze poslodavca, snose rizike vezano za upravljanje radnom snagom i ne mogu naplatiti radniku naknadu za raspoređivanje u drugu kompaniju, što je praksa kojom se bave agregatori, a koja će, kada stupe na snagu nove odredbe Zakona o radu, postati nezakonita.

Prosvjed u Zagrebu početkom marta (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)

 

"Na plećima radnika"

Obećavajući da će regulisati ovu oblast, zakonodavci su u decembru usvojili novi Zakon o radu koji se bavi radom preko platformi i ulogom posrednika. Prema izmjenama, koje će stupiti na snagu u januaru 2024. godine, agregatori i digitalne platforme za zapošljavanje klasifikovani su kao poslodavci. Agregatorima više neće biti dozvoljeno da radnicima naplaćuju posredničku naknadu, dok će digitalne platforme biti odgovorne za obaveze koje posrednik preuzima prema zaposleniku, osim u slučajevima kada dokaže da agregator sa kojim radi plaća radnicima penzijsko i zdravstveno osiguranje, da redovno isplaćuje plate i da nema neizmirenih poreskih računa. No, novom zakonu upućene su kritike, ne samo od strane Evropske konfederacije sindikata (ETUC), koja se dopisom obratila vladi u oktobru. "Bojimo se da bi legalizacija 'agregatora' zakonom samo dodatno zaštitila digitalne platforme od njihovih obaveza iz Zakona o radu kao poslodavaca (uključujući provođenje takvih obaveza kroz sudski spor)", napisali su iz ETUC-a. "Radnici zaposleni preko 'agregatora' bili bi isključeni iz mogućnosti primjene pretpostavke radnog odnosa u odnosu na digitalne radne platforme."

Ignacio Doreste, savjetnik za tržište rada i zapošljavanje u ETUC-u, ističe da, iako posrednici postoje i u drugim zemljama EU-a kao što su Njemačka, Španjolska i Poljska, "ono što je možda jedinstveno u Hrvatskoj je činjenica da je vlada potpuno usklađena s digitalnim radnim platformama". "U osnovi, (zakon) daje pravnu sigurnost digitalnim radnim platformama da nastave da rade u vakuumu u kojem mogu imati koristi od svih bogatstava ušteđenih na plećima radnika", ističe Doreste za BIRN.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nije odgovorila na upit za komentar za ovu priču. Iz Bolta su za BIRN kazali da posluju u skladu s hrvatskim zakonima i da od svojih partnera "očekuju istu razinu etike u poslovanju".

Hrvatske podružnice Glova i Wolta, još dviju velikih platformi za dostavu hrane, odgovorile su zajedno preko agenta za odnose s javnošću, rekavši da je u interesu digitalnih platformi "da surađuju s pouzdanim partnerima, bilo restoranima, trgovinama ili agregatorima". Platforme obično provjeravaju agregatore prije nego što potpišu ugovore s njima, između ostalog i da li imaju poreska ili dugovanja prema svojim uposlenicima. "Također, kada se radi s partnerom, ako (digitalne platforme) dobiju informaciju da partnerska kompanija ne plaća dostavljačima... ili da se (kompanija) bavi nekakvim nezakonitim aktivnostima, i ako se utvrdi da su te informacije točne, prekidaju saradnju", rekli su iz Glova i Wolta.

Obje firme su pozdravile novi hrvatski Zakon o radu, osim odredbe koja zahtijeva da platforme provode mjesečni monitoring agregatora s kojima rade. "Izlaganje digitalnih platformi dodatnom administrativnom opterećenju i nametanju strožih pravila – kojih se moraju pridržavati u usporedbi s drugim poduzećima – također može usporiti razvoj ovog sektora, što bi vodilo do sporijeg poboljšanja kvalitete usluge", kazali su oni. Glovo nije odgovorio na pitanje da li još uvijek radi s agregatorom koji je više puta kasnio s isplatom Marinu i koji mu još uvijek duguje novac.

 

Neizvjesna pozicija EU-a

U decembru 2021. godine, izvršna ruka EU-a, Evropska komisija, predložila je direktivu koja ima za cilj da obaveže digitalne radne platforme da preuzmu obaveze tradicionalnih poslodavaca. Komisija je saopštila da će direktiva staviti tačku na pogrešnu klasifikaciju miliona platformskih radnika koji su klasifikovani kao samozaposleni, iako ispunjavaju sve kriterijume da budu klasifikovani kao zaposleni, sa svim pravima koja dolaze s tom klasifikacijom. U početku, direktiva se nije doticala pitanja posredničkih kompanija; češko predsjedništvo EU-om pokušalo je to promijeniti, ali izmijenjeni prijedlog koji su dali nije dobio dovoljnu podršku. Nova pravila su trenutno u fokusu pregovora između Komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća, tako da ostaje nejasno kako će blok regulisati ulogu posrednika. Glasnogovornik Komisije za BIRN je izjavio da i Vijeće i Parlament "razmatraju pitanje posrednika kako bi osigurali da upotreba posrednika ne dovede do nižeg nivoa zaštite osoba koje obavljaju platformske poslove".

Doreste ističe da bi svaka šira primjena posredničkog modela oslabila pregovaračku poziciju platformskih radnika u odnosu na njihove poslodavce i ograničila mogućnost sindikalnog udruživanja. "Umjesto da dva miliona ljudi u Evropi radi za Deliveroo, možda ćemo imati samo 35 koji rade za jednog agregatora, 37 za drugog, 15 za trećeg, tako da će radnici biti još više izolovani", smatra on. "Korištenjem vještačke posredničke kompanije, digitalne radne platforme će podijeliti radnu snagu", upozorava Doreste. "Ovo će ograničiti sposobnost radnika da se udruže, okupe i uđu u sindikat kako bi bili jači protiv poslodavca."

Marin je promijenio agregatora kojeg je koristio kao posrednika, ali je skeptičan da digitalne platforme žele ili mogu kontrolisati svoje partnere. "Posao je u redu samo zato što ste fleksibilni; jednostavno možete sami sebi napraviti raspored", kaže on i dodaje: "Mislim da neću još dugo biti (u sektoru platformskog rada)."