Novosti

Društvo

Platformski jad

Novim odredbama Zakona o radu prvi put je reguliran platformski rad u Hrvatskoj, uskoro ćemo dobiti i statističku sliku gig ekonomije, ali radnici nemaju većeg razloga za zadovoljstvo – ni kod nas, a ni u Evropskoj uniji

Large wolt   marko lukuni%c4%87 pixsell

S prosvjeda dostavljača Wolta u Zagrebu (foto Marko Lukunić/PIXSELL)

S prvim danom nove godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji prvi put kod nas uvodi regulaciju platformskog rada.

Zahvaljujući Vladinom informacijskom sustavu pod nazivom Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER) krajem mjeseca napokon ćemo saznati kako zapravo izgleda gig ekonomija u Hrvatskoj: koliko radnica i radnika radi na pojedinim platformama poput Wolta i Glova, kakvi su njihovi ugovorni odnosi, točno vrijeme i mjesto obavljanja posla, kao i koliki su iznosi koje platforme uplaćuju tzv. agregatorima, tvrtkama koje posreduju pri zapošljavanju radnika i za to uzimaju proviziju.

Sadašnje procjene kreću se od 40-ak sve do 100 hiljada ljudi angažiranih na platformskom radu, a pretpostavlja se da čak 80 posto njih radi preko agregatora, dajući im oko 20 posto svoje zarade.

Mediji javljaju da će nova regulativa "unijeti reda" u sektor, iako je izglasavanje novog zakona prošlo u priličnom neredu: prije šest mjeseci čitava je oporba na potezu od lijevog centra do ljevice na inicijativu Katarine Peović iz Radničke fronte napustila sabornicu, protestirajući zbog toga što agregatori nisu izbačeni iz zakona.

Time je, poručila je tada Peović, zapravo legalizirano "suvremeno robovlasništvo", a platforme su amnestirane od odgovornosti spram ljudi na čijem radu ubiru milijunski profit. Za ukidanje agregatora zalagali su se – neuspješno – i sindikati, prije svih Sindikat radnika digitalnih platformi Hrvatske.

Istodobno, perspektiva gig radnika ne izgleda najbolje ni na razini cijele Evropske unije. Krajem prošle godine propala je inicijativa Španjolske – države koja je uvela iznimno restriktivne zakone spram platformi i koja je u tom trenutku predsjedavala Vijećem Unije – da se donese zajednička regulativa u korist zaposlenih.

Najveći protivnici takvog rješenja bile su Francuska, Češka, Mađarska, Italija i baltičke zemlje. Posao dostavljača, vozača i svih onih koji su vezani uz platforme spada u najneizvjesnije oblike rada danas, a podjednako neizvjesna ostaje – očito – i njihova budućnost.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više