Nova nam je godina startala, a s njome i novi Zakon o radu. Kalendar veli da je u 2023. četrnaest državnih praznika i blagdana, od kojih dva padaju na nedjelju. Za rad nedjeljom, čulo se pompozno zadnjih mjeseci, novim je zakonskim odredbama regulirana isplata minimalno 50 posto veće satnice. Podsjetimo, ranije je zakonski bilo definirano da rad nedjeljom, blagdanima i praznicima mora biti plaćen više, no nije bilo definirano koliko više. Mogla je biti samo jedna kuna i slovo zakona bilo bi zadovoljeno.
U samohvalama za povećanje plaće za rad nedjeljom, Vlada i Ministarstvo rada zaboravili su spomenuti da isto nije definirano za rad praznicima i blagdanima. Ako ste među sretnicima koji povećanje plaće za rad blagdanima imaju definirano ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, onda će vam rad blagdanima biti plaćen prema tome. Ako niste, onda ste i dalje u problemima. Na pitanje da li i prema novom ZOR-u poslodavci za rad blagdanima radnike mogu platiti samo jedan euro više, iz Ministarstva rada medijima ovih dana prvo ne propuštaju ponoviti da je "za rad nedjeljom definirano minimalno zakonsko povećanje". Kad se napokon dotaknu postavljenog im pitanja, navode da iznosi povećanja plaće nisu primarno određeni ZOR-om, već drugim izvorima radnog prava (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu).
"Iako ZOR ne navodi točno određeni postotak povećanja plaće, to nipošto ne znači da je poslodavcima dozvoljeno platiti radniku samo 'jednu kunu više'. Ako povećanje plaće za rad blagdanom i neradnim danom nije određeno drugim izvorima prava, a sam ugovor o radu radnika ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će tada ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće", navode iz Ministarstva. Pod pojmom primjerenog povećanja plaće smatra se "povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja". Eto, ima da se radnici po sudovima povlače u ime primjerenosti!
"Vlada je predlagala da za sve u paketu – blagdane, praznike, nedjelju, povećanje bude 30 posto. Mi smo sa sindikalne strane tražili za nedjelju 100 posto, za neradne dane, blagdane i praznike 150 posto. Nije se pristalo na to, najprije s poslodavačke strane", kazao je medijima Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodao je da dio sindikalnih kolega nije bio za povećanja u paketu jer bi "pao interes za kolektivno pregovaranje. Ako radnici nešto dobiju kroz ZOR, sindikati će puno teže ispregovarati kolektivnim ugovorom više od toga". O radnicima koji nisu članovi sindikata i/ili koji mogu samo sanjati o kolektivnim ugovorima nije se baš razmišljalo.
U Hrvatskoj je pokrivenost kolektivnim ugovorima još uvijek malena (oko 50 posto), naročito u privatnom sektoru gdje je takvim ugovorima pokrivena jedna petina radnika i radnica. U postojećim kolektivnim ugovorima za rad nedjeljom i blagdanima dodatak na plaću kreće se uglavnom od 30 do 50 posto. U jedina dva kolektivna ugovora u privatnom sektoru, onima za graditeljstvo i ugostiteljstvo, stoji da se za rad nedjeljom cijena sata rada povećava za 30 posto, a za blagdana i neradnih dana za 50 posto. Brojke su to koje ne odudaraju od postotka koji je za rad nedjeljom utvrđen novim ZOR-om. I najveća sindikalna postignuća ostaju, dakle, prilično konzervativna. U ime te i takve konzervativnosti koče se i najminimalniji pomaci za sve radnike.
