Brojni sadržaji obilježili su festival "Protiv zaborava", koji je 7. aprila u organizaciji Documente, Srpskog narodnog vijeća i drugih evropskih partnera u istoimenom projektu, održan u Zagrebu.

- Bavimo se negiranjem sudski utvrđenih činjenica u javnosti. Pitanje je kako razvijati kulturu sjećanja na sve žrtve rata u vrijeme sve većeg osporavanja i kad Marko Perković Tompson za svoj koncert može prodati više od 500.000 ulaznica. Glavna tema je procesuiranje ratnih zločina iz 90-ih. Održavamo i spomen šetnju lokacijama stradanja i otpora po Zagrebu - rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič.

- Rasprava o zatvoru u Lori bitna je u vrijeme kad se samo postojanje logora dovodi od pitanje od ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana bez obzira što su postupci zbog zločina nad zarobljenim civilima i ratnim zarobljenicima okončani presudama. Nastojimo potaknuti proces istrage u vezi ratnih zarobljenika iz Crne Gore i nadamo se da će DORH u Splitu podići optužnicu i za ta djela. Iako se o zločinima u Lori pisalo još 1991., a tu su i osuđujuće presude, danas imamo poricanja ili neke "dokumentarce" u kojima se spori da je uopće bilo zločina. Kako se i u drugim zemljama ratni zločini dovode u pitanje, s partnerima iz Portugala, Rumunjske, Srbije i BiH zagovaramo njihovo procesuiranje te poštivanje povijesnih i sudski utvrđenih činjenica - kazala je Teršelič.

Po riječima Larise Spahić iz "Viktim suporta Evropa", mrežne organizacije za podršku žrtvama sa sjedištem u Briselu, nužno je očuvati kulturu sjećanja u regionu.

- Mnogo toga je zaboravljeno, ne samo u Briselu i zato je bitno prisjetiti se na ono šta nam se događalo u ratovima i što ne bi trebalo lako ostaviti po strani. Oko relativizacije činjenica i zločina moramo naći zajednički pristup jer to utječe na sve nas i proces pomirenja, kao i na zaboravljanje evropskog nasljeđa ljudskih prava. Mi smo dio tog konteksta i primjena našeg iskustva tome bi mnogo doprinijela. Relativizacija događaja u mnogo čemu nas povlači unazad, pa se vrtimo u začaranom krugu - kazala je Spahić.

Dugogodišnji aktivisti Nikola Puharić i Branka Vierda govorili su o odnosu prema sudski utvrđenim činjenicama u odnosu na ratne zločine i odnosu službene Hrvatske prema civilnim žrtvama rata, pogotovo srpskim.

- Komemoracije i obilježavanja vojnih operacija iz 90-ih, po svom karakteru militarističke i antifeminističke, utiču na stvaranje društvenog sjećanja. Srbi nisu zastupljeni u komemoracijama, a ukoliko neki od zvaničnika prisustvuje komemoraciji srpskim žrtvama, zbog ravnoteže odmah ide i na mjesto stradanja hrvatskih - naglasili su.

- Mi smo zatvoreni u svojim mini-nacionalizmima, stavovi o ratu i Oluji su dijametralno suprotni, a sve strane su uporne u svojim stavovima - naglasila je Vierda.

- Ni po kojem kriteriju ti ljudi nisu smjeli biti hapšeni, mučeni i biti u logoru. Sve je bilo organizirano, a iza svega stoji mržnja i gramzivost, Nalogodavci još nisu procesuirani, a puno strašnije od suđenja jest da nismo uspjeli odgojiti mlade generacije kao normalne ljude - rekao je autor filma "Lora: Svjedočanstva" (2004.) redatelj Nenad Puhovski u raspravi koju je moderirao Eugen Jakovčić iz SNV-a.

- Svi su znali sve. Ne samo u Splitu. Nisam imao vjeru da ću filmom nešto promijeniti. Djeca danas ne znaju ništa jer je obrazovanje doživjelo sunovrat - rekao je njegov kolega Goran Dević koji se bavio zločinima nad Srbima u Sisku.

Veselinka Kastratović iz Osijeka rekla je da nema povjerenja u pravosuđe i da je pitanje što čeka nove generacije pravnika s obzirom da za ratne zločine nema zastare, a mnogi nisu razriješeni.