SPONZORUŠE; pejorativan izraz, u iskustvima naše tranzicije posebice karakterističan za 90-e godine 20. stoljeća, a nije izgubio na aktualnosti ni do danas. Početke ovog fenomena vezujemo uz Beograd i Srbiju, ali se u međuvremenu proširio cijelom regijom. No u različitim verzijama prepoznajemo ga u drugim tranzicijskim – i ne samo tranzicijskim – društvima.
Njime se etiketira, označava jedna skupina ili tip mlađih atraktivnih žena s upadljivim sklonostima i afinitetima prema udobnijem životu u materijalnom luksuzu koji ostvaruju preko partnerskih ljubavnih veza s bogatijim muškarcima, obično starijima od njih (ali to nije pravilo), koji figuriraju kao ‘pobjednici tranzicije’. Takvi muškarci pak dolaze iz miljeâ poput kriminogeno-mafijaških, poduzetničkih, političkih, sportskih i šou-estradnih krugova ili redova bogatih nasljednika… koji u ovom kontekstu predstavljaju sponzore dotičnih žena, to jest omogućuju im materijalno i financijski ugodan život.
Radi se o ženama koje u statusu partnerice ili pratilje bivaju darivane skupocjenim poklonima, nakitom, novcem, odjećom, automobilima, putovanjima, stanovima… – riječju, bogatim luksuznim životom – od spomenutih tipova muškaraca. Sponzoruše nemaju visok društveni ugled u presjeku opće populacije, obično su ispostavljene moralnoj osudi javnosti, osporavanjima, podsmijehu, tračevima, omalovažavanju… ali često izazivaju pozornost te su nerijetko njihovi životi, spletke, afere i intrige koje ih redovito prate nepresušan rudnik – izvor sadržaja za medijske tabloide – slično kao i u primjerima nekih srodnih društvenih grupa poput tzv. zlatne mladeži o kojoj smo u ovoj rubrici već pisali. Bizarno zvuče informacije da se danas održavaju tzv. samiti sponzoruša na kojima se dijele savjeti, daju poduke i tečajevi kako realizirati uspješnu karijeru sponzoruše, osvojiti i zadržati poželjnog muškarca-sponzora, a internetske platforme/aplikacije koje nude ovakve alatke i servise više nisu nikakva rijetkost.
U nekim slučajevima status sponzoruša opasno se približava granici luksuznije prostitucije, pa ih spomenute vrste medija često tako i tretiraju. Ipak, diskurs moraliziranja i javnog zgražanja promašuje poantu jer prikriva neke važne sistemske aspekte fenomena sponzoruša. Na strukturnoj razini ovaj je fenomen čvrsto isprepleten s materijalno-egzistencijalnom ugroženošću u tranziciji, društveno-ekonomskim i socijalno-klasnim rascjepima, nasljeđem i reafirmacijom patrijarhalnih i mačističkih obrazaca, rodnom nejednakošću, kao i širenjem vrijednosti potrošačke kulture u suvremenom kapitalizmu.
