Sud Europske unije naložio je presudom Republici Hrvatskoj plaćanje paušalnog iznosa od milijun eura i novčane kazne od 6500 eura za svaki dan kašnjenja i odugovlačenja u sanaciji otpadne i kancerogene troske u Biljanama Donjim u zadarskom zaleđu. Sud je u presudi iz 2019. godine već zaključio da se odloženi kameni agregat mora smatrati ''otpadom'' u smislu Direktive o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ), stoga se gospodarenje njime trebalo provoditi bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez nanošenja štete okolišu.
Osim toga, Hrvatska je trebala poduzeti mjere potrebne kako bi se uvjerila da posjednik otpada sâm obrađuje taj otpad ili da obradu povjerava subjektu čija je djelatnost obavljanje postupaka obrade otpada'. U navedenoj presudi Sud EU -a utvrđuje da Hrvatska nije ostvarila znatan napredak kako bi osigurala potpuno izvršenje presude iz 2019. i da je hrvatska Vlada tek nakon što je Komisija u maju 2023. godine podnijela drugu tužbu donijela odluku o sanaciji odlagališta Biljane Donje.
Sud je, naime, utvrdio i da povreda obveze postoji gotovo šest godina, što je riječ o znatnom trajanju. Sud je osobito uzeo u obzir okolnost da, prema predviđanjima Hrvatske, potpuno zbrinjavanje predmetnog otpada neće biti dovršeno prije kolovoza 2025., odnosno otprilike petnaest godina nakon njegova odlaganja na lokaciju Biljane Donje.
Dobro ste pročitali, pa da podsjetimo; 140 tisuća tona otpadne troske od svibnja 2010. do veljače 2011. na područje Biljana Donjih u Ravnim kotarima tijekom sanacije terena bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) navezla je zagrebačka tvrtka MLM Group, koja je u međuvremenu završila u stečaju. Različita ispitivanja otpadne troske, koju su laboratorijsku naručili i mještani okupljeni u bivšu Eko udrugu Ravni kotari, pokazala su prisutnost različitih potencijalno kancerogenih spojeva i aromatskih ugljikovodika, dok je Sud EU-a ranije konstatirao da otpadni materijal sadrži i povišene razine radioaktivnosti.
''Postoji opasnost da taj agregat otpušta štetne tvari, sadržava povišene vrijednosti opasnih tvari i da je njegova radioaktivnost veća od dopuštene'', dio je pravorijeka iz 2019. Suda EU-a u presudi Hrvatskoj. Novosti su prije točno godinu dana otkrile da se podatak o radioaktivnosti čestica troske nalazi u "Izvještaju o ispitivanjima silokomanganske i feromanganske troske, provedenim u periodu od 2008. do 2018. godine, šireg područja naselja Biljane Donje s prikazom njenih uporabnih svojstava, ali i mogućim utjecajima na okoliš", koji je proveo Hrvatski geološki institut (HGI).
Premda su navedeni dokument iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uglavnom pokušavali sakriti od javnosti, Novosti su ga dobile nakon dva mjeseca upornog rada. Dokument pritom nije mogao sakriti činjenice i zaključak koji je proizašao nakon uzorkovanja četiri uzorka granulata u krugu šibenskog TEF -a: "Granulat je izrazito nehomogen i pojedini sastojci ispitivanog materijala (oznake: TEF01 i TEF06) ne zadovoljavaju, tj. prelaze maksimalnu granicu radioaktivnog onečišćenja graditeljskih materijala (...).", piše u navedenom dokumentu.
Radioaktivno onečišćenje, dakle, neosporno je moralo biti prisutno ili još uvijek jest u gomili crnog brda čije čestice ravnokotarski vjetrovi raznose po gusternama i dvorištima kuća naseljenim srpskim stanovništvom. Upravo ondje su nam mještani svjedočili o povećanim pojavama karcinoma i drugim bolestima, izražavajući sumnju da bi uzrok upravo mogla biti i prašina otpadne troske.
Nakon što država nadalje nije uspjela prodati trosku, jer ponuda za kupnju nije bilo, Vlada je u kolovozu 2023. donijela odluku o njezinoj sanaciji. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost lani je između šest ponuđača za taj posao kao ekonomski povoljnu odabrao tvrtku Kemokop iz Dugog Sela. Međutim sve je odgođeno nakon žalbe koju je podnijela zajednice ponuditelja - tvrtke Brina iz Splita i Uzda iz Sinja - koju je kao neosnovanu odbila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, a nakon toga također istim slijedom tužbu je odbio i Visoki upravni sud RH.
Zanimljivo je da se na svojim stranicama Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije pohvalilo činjenicom da je Hrvatska aktivno sudjelovala u sudskom procesu te je izrečena novčana kazna značajno niža od one koju je tražila Europska komisija: izricanje jednokratnog iznosa od 1,79 milijuna eura i dnevne novčane kazne u iznosu od 7,56 tisuća eura po danu do izvršenja presude.
Odgovore na upit Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i resornom Ministarstvu s pitanjem kakve aktivnosti trenutno poduzimaju u svrhu što bržeg uklanjanja otpadne troske i kamo je kane izmjestiti objavit ćemo po njihovom zaprimanju.
